Noćna mora za naciste: Sovjetske heroine – ratnice i lepotice /foto/

© Foto : Public domainSnajperista Roza Šanjina
Snajperista Roza Šanjina - Sputnik Srbija
Pratite nas
Tokom Drugog svetskog rata žene su morale da obuku uniforme i da se bore rame uz rame s muškarcima. Kažu da rat nema žensko lice, ali su se na frontovima sovjetske ratnice isticale ne samo lepotom, nego i veštinama na kojima su im zavideli mnogi vojnici.

Predstavljamo osam sovjetskih lepotica i ratnica.

Kijevljanka Ljudmila Pavličenko je sa svojih 25 godina postala najuspešnija žena-snajperista u svetskoj istoriji. Bila je najefikasniji snajperista Velikog otadžbinskog rata, učestvovala je u odbrani Sevastopolja, a u sastavu sovjetske delegacije zalagala se pred američkim predsednikom za otvaranje drugog fronta i sprijateljila se sa Eleonorom Ruzvelt. Pavličenkova je na frontu likvidirala 309 neprijateljskih vojnika, od kojih su 36 bili nacistički snajperisti.

© Foto : Color by KlimbimSnajperista Ljudmila Pavličenko
Noćna mora za naciste: Sovjetske heroine – ratnice i lepotice /foto/ - Sputnik Srbija
Snajperista Ljudmila Pavličenko

I Roza Šanjina je bila sovjetski snajperista. Eliminisala je 59 Nemaca, kako je zvanično navedeno. Prema nekim informacijama, Roza se često nalazila u uslovima gde je bilo nemoguće utvrditi tačan broj likvidiranih protivnika, tako da se često sreće podatak da je likvidirala do 75 Nemaca. Šanjina je nagrađena sa dva Ordena slave i Ordenom za hrabrost. Nažalost, u zimu 1945. godine Roza je zauvek napustila ovaj svet i to onako kako je i živela – herojski, dok je pokrivala komandanta artiljerijske jedinice.

Ljubov Karceva je bila izviđač u ratu, a njen krhki izgled i nežni pogled varaju. Karceva je nagrađena Medaljom za hrabrost, Ordenom Crvene zvezde i nizom drugih nagrada.

Hrabro je likvidirala naciste, organizovala sabotaže. Poginula je u novembru 1943. godine, dok je pokrivala povlačenje grupe.

Natalija Meklin bila je pilot, dobila je zvanje Heroja Sovjetskog Saveza. Ova lepotica je prošla kroz ceo rat. Na frontu je bila od 1942. godine. Izvela je 982 leta tokom kojih je na neprijateljske položaje i važne nacističke objekte bacila 147 tona bombi. 

Alija Moldagulova bila je snajperista, rodom iz Kazahstana. Dobila je zvanje Heroja Sovjetskog Saveza. Ratovala je u Pskovskoj oblasti. Tokom rata je bila ranjena, a poginula je 1944. godine. Prema beleškama, likvidirala je 78 neprijateljksih vojnika i oficira.

Antonina Zupkova – pilot. Priključila se ratu 1943. godine. Izvela je više od 60 letova tokom kojih je bombardovala položaje nacista, borila se na različitim fontovima. Učestvovala je u odbrani Staljingrada i Krima. Oslobađala je Ukrajinu i Moldaviju. U avgustu 1945. godine odlikovana je zvanjem Heroja Sovjetskog Saveza. Nakon rata je završila Moskovski državni univerzitet. Umrla je 1950. godine.

Ekaterina Djomkina – sovjetska bolničarka, mornarički obaveštajac. Sa 15 godina je otišla na front, ali je prijavila da ima 18. godina. Pod neprijateljskom vatrom iznela je sa fronta desetina ranjenih, ako ne i stotine. Tokom rata se istakla zbog svojih herojskih podviga, te je stekla zvanje Heroja Sovjetskog Saveza. Prema podacima dostupnim na internetu, krajem 1944. godine se istakla u borbama u Jugoslaviji, a posebno u zauzimanju neprijateljske tvrđave na Dunavu, kod sela Prahovo, kod Negotina i potom prilikom zauzimanja Iloka.

Evgenija Žigulenko – pilot u Drugom svetskom ratu, kasnije režiser, glumica, scenarista. Tokom rata je izvela 1.000 letova, tokom kojih je nanela ogromnu štetu protivniku, uništavajući vojsku i tehniku. Odlikovana je zvanjem Heroja Sovjetskog Saveza, Ordenom Lenjina i medaljom „Zlatna zvezda“. Snimila je film „'Noćne veštice' na nebu“ 1981. godine, u kome je opisala ratovanje 46. gardijskog noćnog avio-puka, čiji je bila deo. Umrla je u Moskvi 1994. godine.

Polovina ovih devojaka nije se vratila iz rata. Ipak, njihova nasmejana lica i herojski podvizi nikada neće biti zaboravljeni.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala