Pomoć komšija: Crna Gora da uključi i litije u turističku ponudu da bi spasila sezonu

Pratite nas
Umesto da crnogorska vlast učini sve da u ovoj sezoni privuče i one turiste koji nisu ni razmišljali o Crnoj Gori, zabranom ulaska grđanima Srbije i BiH u zemlju dodatno je ugrozila sezonu koja je i bez toga, posle virusa korona, slutila na neuspeh. U isto vreme, turističke zemlje smišljaju potpuno nesvakidašnje olakšice samo da bi im došli gosti.

Ideal turističkih radnika – da turisti ostave pare, a da ne dođu na letovanje – za sada je u Crnoj Gori polovično ispunjen. Posle odluke vlade da posle 1. juna granica ostane zamandaljena za posetioce iz Srbije i Bosne i Hercegovine, mnogo potencijalnih turista ovih dveju zemlja odlučilo je da „ostane kod kuće“.

Tako je ispunjen prvi deo idela i ostaje problem što on može biti samo polovično ispunjen, jer do sada nisu „pronađeni“ turisti koji ostavljaju pare, a ne dolaze na destinaciju. Posebno se takvi, ako ih i ima, neće pojaviti u sezoni u kojoj je još u predsezoni korona virus „demolirao“ globalnu industriju turizma.

Sve i da „nelojalna“ konkurencija gotovo svakodnevno ne donosi odluke kojima prosto „vabi“ turiste u svoja letovališta. Poput, recimo, Bugarske u kojoj se ove godine turistima neće naplaćivati suncobrani i ležaljke, ili Sicilije, koja gostima nudi popust od 50 odsto na avionske letove i svaku treću noć besplatnu. Takođe, i Japanci su spremni da plate polovinu putnih troškova samo da im gosti dođu, a verovatno će biti još inovativnih i kreativnih ideja širom sveta kako bi se privukli turisti.

Zato se može pretpostaviti da sporna odluka vlade Crne Gore o „rampi“ na granici za građane Srbije i BiH može žestoko da ugrozi letnju sezonu 2020.

Crna Gora da iskoristi litijanje za letovanje

Crna Gora je prva „korona fri“ država u Evropi, ali sve ostalo kod Mila nije „fri“ i debelo se plaća, a najskuplje je biti Srbin, kaže za Sputnjik novinar Mihailo Medenica.

Prema njegovim rečima, „Milo bi da dođemo na letovanje ali se plaši da ne dođemo na litijanje“. Zato je želeo da predupredi tu situaciju, a da je pametan, iskoristio bi potencijal litija u ovoj sezoni, smatra Medenica.

„Ne, dođite na letovanje, nego - dođite na litijanje. U svakom slučaju, to je najmasovnija manfestacija koja se dogodila u Crnoj Gori i koja će se, havla bogu, još dugo događati. Da im je imalo pameti, pa da iskoriste pun potencijal toga, i bog da ih vidi“, kaže Medenica.

Međutim, Đukanović po svom starom dobrom običaju suzbija sve što valja u Crnoj Gori, dodaje on.

„Otvorila mu se perspektiva koja njemu nije baš najsjajnija, ali za Crnu Goru je predivna. Nikad Crna Gora nije bila punija turista i nikad nije bilo više rekreativaca u šetnji po Crnoj Gori nego minulih meseci, a biće, boga mi, i budućih, koliko vidim i iskreno se nadam“, zaključio je Medenica.

Kontinuitet politike „nek Srbiji crkne krava“

Politikolog Cvijetin Milivojević kaže da u odluci crnogorskog režima nema nikakve ekonomske i racionalne logike. Reč je o potpuno iracionalnom potezu, tim pre što su većinu turista u Crnoj Gori činili građani Srbije i BiH.

„Ukoliko u ovoj fazi ne otvore granice i za građane tih zemalja, onda je sasvim besmisleno otvarati ih za građane Poljske ili nekih zapadnoevropskih zemalja koji nemaju ni naviku ni običaj da letuju u Crnoj Gori. Ako i letuju na Jadranu, uglavnom letuju na hrvatskom delu Jadrana ili u Italiji“, kaže Milivojević.

A to je samo još jedan dokaz da ne postoji puno logike u potezima koje crnogorska vlast povlači, dodaje on.

© Sputnik / Olьga Golovko / Uđi u bazu fotografijaCrna Gora trebalo bi da se ozbiljno da se zabrine da li će doći do oseke turista i da pokuša da ohrabri čak i one turiste koji nisu razmišljali o Crnoj Gori da eventualno dođu
Pomoć komšija: Crna Gora da uključi i litije u turističku ponudu da bi spasila sezonu - Sputnik Srbija
Crna Gora trebalo bi da se ozbiljno da se zabrine da li će doći do oseke turista i da pokuša da ohrabri čak i one turiste koji nisu razmišljali o Crnoj Gori da eventualno dođu

„Recimo, od te priče sa nasilnim pokušajima uzurpiranja nečega što je sveto u EU i na Zapadu kojima Crna Gora teži, a zove se imovina, u ovom slučaju imovina Srpske pravoslavne crkve, pa do nekih poteza koji se tiču, faktički čistog inaćenja, odnosno sprovođenja politike nek Srbiji crkne krava“, ističe naš sagovornik.

Milivojević dodaje da „Crnu Goru niko nije tukao po ušima“ da među prvima prizna nezavisnost Kosova, niti da glasa za prijem Kosova i Metohije u Unesko i podseća da je Metohija, pre formiranja Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca „bila u nadležnosti tadašnje Kraljevine Crne Gore“.

Do Berlinskog kongresa – jedan i po izlaz na more

On podseća da je Crna Gora do Berlinskog kongresa faktički imala „jedan i po izlaz na more“ na potezu od Bara do Ulcinja, a sve ostalo je bila Boka Kotorska koja je bila deo BiH pod Austrougarskom. I danas imamo granični kamen kod Igala koji govori da je BiH, u okviru Austrougarske bila do Herceg Novog, dodaje naš sagovornik.

Uz to, malo ljudi zna da je ozbiljna kvadratura prilaza moru, u stvari u vlasništvu SPC i da bez otimanja te imovine Crna Gora ne može ni da gazduje tim delom morske obale, ističe Milivojević.

„To je sve otvaranje starih rana koje ne vode ničemu, a na kraju krajeva, od toga direktnu štetu imaju građani Crne Gore i država Crna Gora koja najviše živi od turizma i koji će jako malo prihodovati ako ova besmislena odluka ostane na snazi“, ocenjuje sagovornik Sputnjika.
Ol inkluziv – struja, voda

Milivojević podseća i da je najveći deo građana bivše Jugoslavije Crnu Goru uzimao kao turističku destinaciju „pod b, ili c“, ali da je od devedestih godina „sticaj okolnosti“ učinio da građani, pre svega Srbije i delova BiH, preusmere svoja interesovanja na Crnu Goru.

Onog trenutka kad se otvorila mogućnost relativno povoljnih letovanja posle 2000. godine pokazalo se da je turistička ponuda Crne Gore nekonkurentna, jer je bila skuplja od sličnih ili čak atraktivnijih destinacija u zemljama EU od Grčke do Španije, naglašava Milivojević.

U prvoj deceniji ovog veka sa rastom standarda građana Srbije do svetske ekonomske krize 2008. godine, srpski turisti počeli su da manje-više masovno letuju i u vanevropskim destinacija

ma, na primer u Turskoj, Tunisu i Egiptu, otkrivši sve blagodeti „ol inkluziv“ aranžmana. A iz tog vremena ostao je kao šaljivi slogan crnogorskog turizma: „Ol inkluziv – struja, voda“.

Zato bi Crna Gora, čak i da da nema ovih mera, trebalo ozbiljno da se zabrine da li će doći do oseke turista i da postupi upravo suprotno – da ohrabri čak i one turiste koji nisu razmišljali o Crnoj Gori da eventualno dođu, a ne da odvrati one koji bi jedini u nekim velikim brojkama pohodili crnogorsku obalu, zaključio je Milivojević.

 

Pročitajte još:

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala