Ekonomska logika presudna: Loše firme će otpustiti radnike, ni država ne može da pomogne

© Sputnik / Vitaliй Timkiv / Uđi u bazu fotografijamotači kablova
motači kablova - Sputnik Srbija
Pratite nas
U firmama suočenim sa problemima u poslovanju mere države, kakve god da su, neće sprečiti otkaze radnicima, jer ih naprosto nalaže ekonomska logika.

U ovoj oceni nedvosmislen je profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Ljubodrag Savić, koji smatra da slučaj otpuštanja radnika u Smederevu neće biti usamljen, uprkos merama koje je u vreme pandemije korona virusa država preduzela da predupredi otpuštanje ljudi s posla u ovoj situaciji.

Vanredno stanje uvedeno zbog pandemije još nije bilo ukinuto, kada je kompanija PKC u Smederevu otpustila 338 radnika. Da li smo se prerano ponadali da otpuštanja zaposlenih ipak neće biti, makar dok traje ova situacija?

Otkazi su ekonomska kategorija, tu država ne može da pomogne

„Nije teško zaključiti da će toga u Srbiji, nažalost, biti više. Ovo što su do sada vlada i predsednik Srbije preduzeli, to je samo jedan bajpas. Mera koja se odnosi na kredite je orijentisana na srednji i duži rok i orijentisana je na razvoj, ali minimalci i odlaganje plaćanja poreza i doprinosa do sledeće godine samo je jedan tromesečni bajpas koji daje priliku nekim preduzećima da prežive, a onda posle, kako koji-mili moji“, slikovit je Savić.

© Depositphotos.com / Tom WangOtkaza će u Srbiji biti sve više
Ekonomska logika presudna: Loše firme će otpustiti radnike, ni država ne može da pomogne  - Sputnik Srbija
Otkaza će u Srbiji biti sve više

Uvođenjem vanrednog stanja država je onemogućila neke ljude da rade i dobro je uradila što je donela mere koje su sprečile otpuštanje sa posla, kaže Savić, ali i dodaje:

Ako poslodavci nemaju zdrav biznis, ne mogu im na duži rok ozbiljnije pomoći kratkoročne mere i ne može im nikakva administrativna zabrana pomoći da ne otpuštaju ljude. To je ipak jedna čisto ekonomska stvar“, ocenio je on.

Tri rizična faktora sputavaju optimizam

Savić objašnjava i zašto ne može da bude preterani optimista po pitanju rasta našeg BDP-a, od koga zavisi i zaposlenost. Motori njegovog rasta su, kako navodi, tri faktora koji su u priličnoj meri rizični i isto koliko oni mogu da imaju efekta kao i u prethodne dve godine, može da se desi da oni izostanu.

Jedan od njih je visoko učešće poljoprivredne proizvodnje u rastu našeg BDP-a, od preko 10 odsto, a poljoprivreda, kako napominje, zavisi od prirodnih uslova za koje ne možemo da garantujemo kakvi će biti.

Drugi faktor su Italija i Nemačka, naši ubedljivo najznačajniji spoljnotrgovinski partneri, na koje odlazi više od trećine srpskog izvoza. Za Italiju, kako ističe, znamo pouzdano da se neće brzo oporaviti, Nemačka verovatno hoće, ali i za nju je, kako podseća, predviđen nemali pad privrede.

Treće, imamo značajan udeo stranih kompanija koje zapošljavaju dobar broj radnika i do sada su bile generator rasta izvoza. Ali, kako napominje, to nisu samostalne fabrike koje na tržištu nastupaju sa finalnim proizvodom, već uglavnom rade za svoje matične kompanije, ili za velike svetske proizvođače. Sva ta proizvodnja kod nas direktno zavisi od pokretanja tih većih kompanija.

Kod poslodavaca i nož i pogača

I sve to će uticati na zaposlenost. Zato on ističe da se varaju svi koji su mere, donete zbog uticaja korona virusa na sprečavanje otpuštanja s posla, doživeli kao dugoročniju intenciju. Pogotovo, kaže, što strane firme koje su ovde došle nemaju isti odnos prema našem radniku i u državi iz koje su.

„Na kraju krajeva, Zakon o radu je takav da poslodavcima daje u ruke i nož i pogaču. Malo je svetlih primera u Srbiji gde se te svetske kompanije ponašaju prema radnicima ne kao prema onima u svojim matičnim zemljama, nego barem polovinu od toga“, kritičan je sagovornik Sputnjika.

Zakon o radu, po njegovoj oceni, ne pruža mogućnost ni sindikatima, ni državi, ni inspekcijskim službama da štiti zaposlene. Uz to napominje da je agencijsko zapošljavanje, koje je od 1. marta ozakonjeno, donelo praksu gde je čovek sveden na poziciju broja s kojim vlasnik raspolaže.

© Foto : PixabayOd 2010. godine Zakon o radu se menjao, ali uglavnom na štetu radnika i ništa drugačije ne treba očekivati ni od novog zakona koji bi trebalo da bude donet sledeće godine.
Ekonomska logika presudna: Loše firme će otpustiti radnike, ni država ne može da pomogne  - Sputnik Srbija
Od 2010. godine Zakon o radu se menjao, ali uglavnom na štetu radnika i ništa drugačije ne treba očekivati ni od novog zakona koji bi trebalo da bude donet sledeće godine.

Prosto, većina tih firmi je, kako kaže, došla u Srbiju da zaradi novac za što kraće vreme i da iskoristi sve pogodnosti koje država pruža. Radnici su za njih jedan neminovan trošak proizvodnje i gledaju da taj trošak bude što je moguće niži, ističe Savić.

Na pitanje hoće li ova situacija sa pandemijom, posle koje, kako kažu, ništa neće biti isto, imati uticaja na kreiranje novog Zakona o radu, koji bi trebalo da bude usvojen sledeće godine, on je bio nedvosmislen:

„Ne. Mislim da neko kada osvoji neku količinu prava, a pre svega mislim na vlasnike kapitala, tu onda počinje ucena. Pretiće zatvaranjem preduzeća i raskidanjem ugovora sa vladom Srbije i odlaskom u drugu zemlju koja nema takve zahteve, a takvih nažalost ima i onda je manevarska sposobnost i vlade Srbije i sindikata i svih onih koji su sa druge strane vlasnika kapitala vrlo mala“, objašnjava profesor ekonomike industrije na Ekonomskom fakultetu u Beogradu.

On uz to ukazuje na činjenicu da je u poslednje četiri godine stopa nezaposlenosti u Srbiji smanjena zbog nekoliko razloga, a jedan od njih je i dolazak stranih investitotra, koliko god da je reč o, kako Savić kaže, motačima kablova, koji su otvarali firme za obavljanje najmanje složenih i najmanje plaćenih poslova.

Slabe nade u novi Zakon o radu

Nikome ne bi odgovaralo da stopa nezaposlenosti raste. Ni državi, ni ljudima koji nisu imali izbora i na taj način su došli do kakvih-takvih prihoda. Zato su, kako smatra, male manevarske mogućnosti države da u položaju radnika nešto promeni na bolje. Od 2010. godine Zakon o radu se menjao, ali uglavnom na štetu radnika i nema razloga očekivati da će to sada ići u nekom drugom pravcu, zaključio je Savić.

Finska kompanija PKC koja je otpustila radnike, u Srbiji od 2014. godine proizvodi kablove za vozila, nije posegnula za merama države koja je obezbedila tri minimalne zarade svakom zaposlenom, kako u vreme pandemije ne bi bilo otpuštanja zaposlenih. Inspekcija rada Ministarstva za rad već je obavila nadzor u pogonima PKC i nije ustanovila nikakve nepravilnosti. Neki od radnika koji su otkaze dobili u roku od 24 sata, o čemu su obavešteni SMS porukama, najavili su tužbe, ocenivši da su otkazi podeljeni suprotno Zakonu o radu i Zakonu o agencijskom zapošljavanju.

Radnici očekuju da država utvrdi i da li je otpuštanje bilo i u skladu sa Ugovorom o dodeli podsticajnih sredstava, s obzirom na to da je PKC krajem prošle godine dobila subvencije države za proširenje kapaciteta od 6,4 miliona evra, uz uslov da zaposli najmanje 1.200 novih radnika na neodređeno vreme do 2023. godine, od kojih 550 tokom ove godine.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala