O ovome se ne govori: Sa čime se Crvena armija suočila prilikom napada na Berlin

© SputnikBerlinska bitka, pogled sa aviona
Berlinska bitka, pogled sa aviona - Sputnik Srbija
Pratite nas
Žestok napad dva i po miliona sovjetskih vojnika, krvava odbrana i poslednji juriš na Zapad – pre tačno 75 godina, sovjetske snage započele su poslednju i odlučujuću ofanzivu u Drugom svetskom ratu. Bitka za Berlin trajala je tri sedmice i završena je potpunim porazom nacističke Nemačke.

Crvenoj armiji se suprotstavilo oko milion vojnika i oficira Vermahta – skoro 50 pešadijskih, četiri tenkovske i 10 motorizovanih divizija, 37 odvojenih pukova i 98 odvojenih bataljona. Na raspolaganju su imali 8.000 jedinica oruđa i minobacača, 1.200 tenkova i jurišnih topova, kao i 3.500 letelica.

„Predstojala je žestoka bitka. Hitler je ostao u gradu, i naredio je da se prestonica Trećeg rajha brani do poslednjeg. On je još uvek verovao da će nekako uspeti da izbegnu potpuni poraz, računao je na razdor u savezničkom taboru. Njegove nade nisu bile neutemeljene. U februaru-martu 1945. godine američka obaveštajna služba u Bernu započela je pregovore sa generalom Volfom o kapitulaciji nemačkih snaga u Italiji i sklapanju separatnog mira“, počinje priču direktor Ruskog vojno-istorijskog društva Mihail Mjahkov.

© Foto : Personal and family archives / The Ministry of Defence of the Russian FederationGeneral-pukovnik artiljerije V.I. Kazakov ( u sredini) na osmatračnici, 1945. godina
O ovome se ne govori: Sa čime se Crvena armija suočila prilikom napada na Berlin - Sputnik Srbija
General-pukovnik artiljerije V.I. Kazakov ( u sredini) na osmatračnici, 1945. godina

Trupe prvog Beloruskog fronta pod komandom Georgija Žukova početkom februara stigle su do reke Odre. Do Berlina ih je delilo samo 60 kilometara.

Zašto su sovjetske snage dobile pogrešne iformacije?

Prema rečima Mjahkova, tada se odigrala epizoda koja je malo kome poznata i u Rusiji i na Zapadu.

„Preko vojnih misija u Moskvi od saveznika je stiglo saopštenje da Nemci iz Ardena prebacuju šestu tenkovsku armiju SS na Istočni front, i to navodno na bočne strane fronta kojim je komandovao Žukov. Naš Generalštab je preneo informaciju komadantu, koji je obustavio napad na Berlin“, objašnjava istoričar.

Kasnije se ispostavilo da su šestu armiju SS zaista prebacivali na Istočni frot, ali ne kod Berlina, nego u područje jezera Balaton, gde su Nemci izveli poslednju ofanzivnu operaciju.

Sovjetska komanda je pokušala da ustanovi zašto su saveznici preneli praktično dezinformacije. Oni su to pravdali greškom obaveštajne službe. Do danas je nejasno šta se tada zapravo desilo – da li je bila u pitanju greška ili namerni pokušaj da se zadrži sovjetska vojska.

„Treba imati u vidu da su zapadni saveznici razmišljali o tome da prvi zauzmu Berlin. Na primer, Čerčil je pisao Ruzveltu 1. aprila 1945. godine – ukoliko u dometu savezničkih snaga budu Beč, Prag ili Berlin, treba ih zauzeti pre Rusa. To je bilo veoma važno i za Zapad s političke tačke gledišta. Slične planove je imao i komandant engleskih snaga u Evropi Bernard Montgomeri“, ističe Mjahkov.

© Sputnik / E. Egorov / Uđi u bazu fotografijaOfanziva sovjetskih snaga u Nemačkoj, 1945. godina
O ovome se ne govori: Sa čime se Crvena armija suočila prilikom napada na Berlin - Sputnik Srbija
Ofanziva sovjetskih snaga u Nemačkoj, 1945. godina

Nemačke linije odbrane

Nemci su veoma temeljno utvrdili grad i okolinu. Mnogobrojne reke, jezera, kanali i velike šume Nacistima su davali značajnu prednost. Prva linija odbrane u dužini od dva do tri kilometra prolazila je duž zapadnih obala reka Odre i Nejse. Prednji deo je prekrivalo minsko polje, žičane ograde i druge prepreke. Bilo je postavljeno oko 2.000 mina po kilometru. Druga linija, uključujući Zelovske visove, bila je udaljena oko 10 do 20 kilometara od prve linije. Treću su činila naselja, pretvorena u čvorišta otpora. Sledeća linija bio je Berlinsko odbrambeno područje, a odbrana je sezala u dubinu od sto kilometara.

Štab vrhovne komande Sovjetskih oružanih snaga planirao je da okruži protivičke snage, da ih rasparča i pojedinačno dokrajči. Zatim su planirali da izađu na reku Elbu i da se udruže sa saveznicima. U operaciji su učestvovali prvi i drugi Beloruski i prvi Ukrajinski fornt, Baltička flota, 18. vazduhoplovna armija, Dnjeprovska vojna flota. Sovjetske snage su brojale oko 2,5 miliona ljudi. Naoružanje je činilo više od 40.000 jedinica oruđa i minobacača, 6.500 tenkova, 8.500 letelica.

Prvi Beloruski front, kojim je komandovao Georgij Žukov bio je raspoređen praktično nasuprot Berlinu, desnu stranu pokrivao je drugi Beloruski front Konstanina Rokosovskog, koji je napredovao duž obale Baltičkog mora.

Prvi Ukrajinski front maršala Ivana Konjeva nalazio se jugoistočno, ali je Berlin ipak bio u dometu njegovih snaga.

Staljin nije ranije odredio čije će trupe zauzeti grad. Pretpostavljalo se da ukoliko trupe Konjeva budu imale priliku da prve prodru u Berlin – neće je propustiti.

Topovi i reflektori

Komanda Crvene armije odlučila je da zbuni protivnika kako bi odmah preuzeli inicijativu. Sažan napad artiljerije sravnio je prvi liniju nemačkih rovova i pomešao utvrđenja sa zemljom. Dva časa pre svitanja 143 snažna reflektopra osvetlila su nemačke položaje i tako su ukazali put ofanzivnim trupama, a istovremeno su zaslepili protivnika. To je omogućilo sovjetskim snagama da savladaju nekoliko kilometara odbrane bez susretanja sa organizovanim otporom.

© Sputnik / Oleg Knorring / Uđi u bazu fotografijaSovjetska artiljerija se priprema za napad na Berlin
O ovome se ne govori: Sa čime se Crvena armija suočila prilikom napada na Berlin - Sputnik Srbija
Sovjetska artiljerija se priprema za napad na Berlin

Ofanziva je usporena na padinama Zelovskih visova. Nemci su uključili i rezervne trupe. Pešadija nije mogla da probije odbranu, zbog čega je Žukov uključio u bitku dve tenkovske armije. Bitka je trajala tri dana – tek 19. aprila uveče sovjetske snage probile su treću liniju odbrane i stigle neposredno do granica Berlina.

„Počele su bitke u gradu. Između ostalog, za Berlin je ratovala osma gardijska armija pod komandom Vasilija Čujkova. On je imao veliko iskustvo kada je reč o ratovanju u gradovima. Čujkov je formirao jurišne trupe, ojačane snajperistima, mitraljezima, minobacačima, tenkovima, i oni su osvajali utvrđene nemačke položaje“, objašnjava Mjahkov.

Nemci su zabarikadirali ulice, iskopali rovove, podigli mnogo betonskih skloništa, koristili su podzemlje i metro za komunikaciju. Protiv oklopnih snaga masovno su upotrebljavali faustpatrone. Komandanti tenkovskih jedinica u hodu su morali menjati taktiku. Borbene mašine su se kretale ulicama tako da je jedno vozilo išlo s jedne, a drugo s druge strane ulice.

„Sovjetske snage uključile su tešku i super tešku artiljeriju kalibra 203 i 305 milimetara. Nisu imali zadatak da očuvaju arhitekturu, kao u Beču. Berlin su već ozbiljno bile uništile američka i britanska avijacija. Takođe se nije govorilo o dugotrajnoj opsadi. Komanda je znala – što se brže dejstvuje, manji su gubici“, podseća istoričar.

Na putu ka Rajhstagu

Probijajući se ka centru grada, vojnici Crvene armije nailazili su na uporišta u zgradama. Svi prozori i vrata bili su zabetonirani, dok su iz ambrazura gađali topovi i mitraljezi. Nemci su stalno odgovarali na napade.

© Sputnik / Vladimir Grebnev / Uđi u bazu fotografijaSovjetski tenkovi u Berlinu 1945. godine
O ovome se ne govori: Sa čime se Crvena armija suočila prilikom napada na Berlin - Sputnik Srbija
Sovjetski tenkovi u Berlinu 1945. godine
„Naravno, mnogi su bili spremni na predaju. Međutim, u Berlinu je bila moćna antisovjetska propaganda. Plašili su narod da će sa Istoka doći divlje horde Azijata, čiji je cilj istrebljenje, kao i da neće uzimati zarobljenike. Pored toga, vojnici i civili koji su težili kaitulaciji, vešanni su i streljani na ulicama“, objašnjava istoričar.

Uprkos žestokom otporu, Berlin je postepeno prelazio u ruke Crvene armije. Sovjetske jurišne snage probile su odbranu na slabim mestima, duboko su prodirale u zadnje redove protivnika.

Stigli su do Rejhstaga 30. aprila. Poslednje uporište nacističke Nemačke štitile su odabrane jedinice SS. Krvava bitka vodila se do 2. maja. Nemačke snage našle su se u bezizlaznom položaju – rascepljene su na mnogo malih grupa, koje nikako nisu mogle uticati na ishod Berlinske operacije.

Nemci su zatražili pregovore o primirju, ali su dobili odričan odgovor. Posebne jedinice Vermahta, koje nisu želele da se predaju poražene su do 7. maja. Narednog dana potpisan je akt o bezuslovnoj kapitulaciji Nemačke.

Sovjetske trupe su tokom bitke za Berlin izgubile skoro 80.000 vojnika i oficira, dok je skoro 300.000 bilo ranjeno. Nemci su izgubili milion ljudi, 300.000 je bilo ubijeno, dok je oko pola miliona zarobljeno.

Svet 2020. godine obeležava 75. godišnjicu pobede nad fašizmom i kapitulacije nacističke Nemačke.

U okviru projekta „75 godina od Velike pobede“, Sputnjik vam predstavlja ekskluzivne materijale o Drugom svetskom i Velikom otadžbinskom ratu. Saznajte sve o najvećim bitkama i herojima Drugog svetskog rata, čitajte svedočenja preživelih, komentare stručnjaka, pogledajte dokumente koje je deklasifikovalo rusko Ministarstvo odbrane, arhivske fotografije i video-snimke.

Pročitajte još:

► Pad Beča otvorio je crvenoarmejcima vrata Berlina

► Crvenoarmejci su se, kao oluja, obrušili na Berlin

► Hitler je mrtav, javlja Žukov Staljinu

► Crvena zastava pobede zavijorila se na Rajhstagu /video/

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala