Molekularni genetičar o teorijama zavere: Svako ima pravo da bude glup

CC0 / Piksabej / Virus korona – ilustracija
Virus korona – ilustracija - Sputnik Srbija
Pratite nas
Teorije zavere o virusu Kovid-19 su besmislene, a mogućnost da je to deo biloškog rata potpuno isključena, smatra molkularni genetičar Goran Brajušković. Razlog je što bi, kako ističe, to onda bio rat protiv čitave svetske populacije, ali isto savremena biologija ne može da napravi virus koji će selektivno ubijati jedne, a poštedeti druge.

Profesor Biološkog fakulteta dr Brajušković brojne teorije zavere koje se šire o pandemiji virusa korona objašnjava željom ljudi da poveruju u to da ovaj virus ne ubija ni sve ni tako lako ili, kako kaže, još jednostavnije – time da „svako ima pravo da bude glup”.
Jednako su, kaže, besmislene i tvrdnje da 5G mreža uništava DNK ovog virusa, jer je zapravo reč o RNK virusu.

Teorije zavere naučno neutemeljene

„Onaj ko iole poznaje naučne činjenice shvata da su objašnjenja koje nude ove torije zavere o biološkom ratu naučno potpuno neutmeljena”, ističe Brajušković za Sputnjik. 

Istraživanja su pokazala, podseća naš sagovornik, da virus korona postoj najmanje 10.000 godina.

To je je ogromna grupa virusa zoonoza koje prevashodno inficiraju životnje, ali sedam od njih su mutacijama stekli sposobnost da budu zarazni i za čoveka. Od toga su četiri potpuno banalna i izazivaju prehlade koje prolaze bez neke jake trapije, objašnjava Brajušković. 

On podseća da je 2002. identifikovan prvi SARS viruelentan virus koji je te i sledeće godine imao smrtnost u ljudskoj populaciji od 10 odsto zaražnih. Deceniju kasnije pojavio se MERS koji je imao manji broj inficiranih ali sa većim smrtnošću od čak 35 odsto

Ovaj virus, nazvan SARS-2 Kovid 19, koji se iz Kine proširio na ceo svet, kako pokazuju poslednje procene, mogao bi da završi sa smrtnošću od 2-3 posto, što kako kaže Brajušković, zavisi od svetskog zdravstenog sistema.

Ne dozvoli da se pojaviš u statistici

Na pitanje može li se desiti situacija kao sa SARS-om da je vakcina napravljena a da se virus u međuvremenu izgubio, ovaj molekularni genetičar kaže da je teško davati prognoze.

„Ono što danas znamo jeste da virus relativno sporo mutira i da registrovane mutacije nisu pogodile gen odgovoran za protein kojim se on vezuje za naše ćelije i ona mesta u sekvencama genoma koja su meta u testovima za njegovu dijagnostiku“, navodi sagovornik Sputnjika. 

Uz konstataciju da vakcina koje još nema ostaju jedini uspešni lek protiv ove bolesti, Brajušković ističe da jedino što zasad možemo da uradimo jeste da virusu, svodeći socijalne kontakte na minimum, „uskratimo gostoprimstvo“ u okviru naše populacije. 

Pritom, naučnik ponavlja da virus pogađa sve starosne katgorije, od beba do najstarijih i to bez obzira na zdravlje čoveka i to da li neko pati od drugih bolesti. 

„Zato niko od nas ne treba da dozvoli da se pojavi u statistici - kakva je ona je irelevantno je, jer ako se to dogodi vama onda je ona za vas 100 posto“, poručuje Brajušković, koji kao još jedan razlog za oprez on navodi da čak 80 odsto zaraženih nema nikakve ili ima vrlo blage simptome, ali su kliconoše koji mogu da ugroze starije i druge rizične kategorije stanovništva.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala