Moderna piraterija ne pljačka zlato, već medicinsku opremu za borbu protiv korone

© AP Photo / John MinchilloMedicinska oprema
Medicinska oprema - Sputnik Srbija
Pratite nas
Epidemija koronavirusa možda je najbolji primer za tvrdnju da je moderni svet povezan na način da šteta koju pretrpi jedan znači da će štetu trpeti svi. Otuda i apeli i pozivi na međunarodnu solidarnost, globalno primirje i ukidanje sankcija. Međutim, ovim apelima suprotstavljaju se i negativni primeri „moderne piraterije“, sebičluka i samoživosti.

Ploču na zgradi sedišta Crvenog krsta u Ženevi, na kojoj stoji upisano „Budi human kao što je bila Srbija“, naša zemlja zaslužila je tokom srpsko-bugarskog rata, kada je srpska vojska zaustavila rat na jedan dan kako bi propustila medicinski konvoj namenjen Bugarskoj. Bugarski knez Aleksandar Batemberg tokom istog rata lično je negovao ranjenog srpskog heroja, kapetana Mihaila Katanića.

SAD su, i pored sve ideološke omraze koje su gajile protiv komunizma, upućivale pomoć u hrani kako bi se u SSSR zaustavila glad koja je u toj zemlji vadala nakon građanskog rata dvadesetih godina prošlog veka. Čak i na Maršalov plan može se gledati kao na veliku akciju međunarodne solidarnosti koja je bila od presudnog značaja za oporavak zapadne Evrope od posledica Drugog svetskog rata.

Live Aid počeo je kao inicijativa svetski poznatih muzičara za pomoć gladnima Afrike, a nastavio se kao politička inicijativa bez premca u svetskoj istoriji.

Nekada je postojala solidarnost, danas se protiv korone bore piraterijom

Danas, pak, pored svetlih primera međunarodne solidarnosti, imamo i primere koji bacaju ljagu na istorijski momenat koji čovečanstvo trenutno proživljava. Zaplena medicinske opreme namenjene borbi protiv epidemije koronavirusa, već plaćene, postalo je, gotovo pa uobičajena pojava u ponašanju država, pa je već nazivaju „modernom piraterijom“.

Šta se dogodilo od vremena Maršalovog plana, pa saveznici jedni  drugima otimaju medicinsku opremu? Jer zaplena medicinske opreme ne događa se među neprijateljima, već među državama tesno povezanim i udruženim u organizacije kakve su EU i NATO, koje su princip solidarnosti ugradile u svoje temelje.

U tumačenju fenomena moderne piraterije, istoričar Čedomir Antić polazi od manjkavosti koje je globalizovani svet pokazao po pitanju pomoći i solidarnosti Africi i nekim delovima Azije, gde velike sile nisu uspele da prilagode pomoć prirodi država kojima pomažu. Te manjkavosti proširile su se danas, zahvaljujući pandemiji, na ceo svet.

Nacije okreću leđa globalizmu

„Bez obzira na sva zaklinjanja u globalizam, u ujedinjenje sveta, pokazalo se da su se, ne samo zato što su populisti na vlasti u pojedinim velikim silama, već i zato što je to jedan opšti trend, nacije okrenule same sebi i primenile određena pravila koja iz njihovih zakona nisu izbrisana tokom prethodnih godina integracija, i evropskih i svetskih. I sve te zemlje odmah su zabranile izvoz deficitarnih proizvoda, uređaja i sirovima“, kaže on.

U uslovima pandemije očigledno je da se države pokazuju kao izuzetno bitan i neprevaziđen faktor. Da nije tako, zemlje koje su promovisale ideju globalizma, otvorile bi svoje granice omogućile bi da građani širom sveta podele lepote njihovih zdravstvenih sistema, dodaje.

Problem globalizma, prema rečima našeg sagovornika, nije u njegovim idejama (mada i o njima vredi raspravljati), već u njegovoj neiskrenosti.

U svetu u kome, sa jedne strane imamo postupanje prema sebičnim interesima, a sa druge nesebično iskazivanje solidarnosti, recept za pobedu pandemije je, prema Antićevom mišljenju, u ravnoteži između ova dva fenomena.

„Svakako da je potrebno naći nekakvi srednje rešenje i svakako da je potrebno na pravi način podeliti težinu udara. Ne samo u pojedinačnim društvima, već i globalno. Rešenje nije u hiperglobalizmu s kraja HH veka, niti je rešenje ni ovo što radi Donald Tramp, jer čini mi se da on to radi samo u interesu svoje izbore pobede i povećanja njegove moći i moći grupe ljudi oko njega“, smatra Antić.

Slučajevi zaplene medicinske opreme počeli su gotovo istovremeno kada su se svetski državnici oglasili sa apelima za globalnim primirjem, ukidanjem neopravdanih sankcija makar dok traje pandemija, a ruske i kineske lekarske ekipe širom sveta pomažu u suzbijanju pandemije.

Sve je počelo kada su poljske i češke vlasti zaplenile medicinsku opremu potrebnu Italiji, a nastavilo se kada su SAD na Tajlandu zaplenile 200 000 zaštitnih maski namenjenih Nemačkoj. Sa zaplenom medicinske opreme suočila se i Španija u Turskoj, a poslednji slučaj dogodio se kada su SAD zaplenile respiratore namenjene Barbadosu.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala