Hoće li svet poslušati Putinov predlog /video/

© Sputnik / Alekseй Družinin / Uđi u bazu fotografijaPredsednik Rusije Vladimir Putin
Predsednik Rusije Vladimir Putin - Sputnik Srbija
Pratite nas
Putinov predlog Ujedinjenim nacijama da se donese Deklaracija za globalnu borbu protiv posledica pandemije koronavirusa, izazvao je veliku pažnju ali se postavlja pitanje hoće li ga svet poslušati?

Solidarni odgovor na posledice krize, na šta apeluje Putin, moguć je na zdravstvenom frontu, dok je na ekonomskom planu to teže izvesti, smatra analitičar i advokat Branko Pavlović.

Dobro je što Putin insistira na solidarnom odgovoru jer, ocenjuje Pavlović, time se ukazuje na besmisao dosadašnje međunarodne politike koju je diktirao Zapad i sankcija koje otežavaju rešavanje čitavog niza problema, ali i na to da su međunarodne finansijske institucije poput MMF i Svetske banke tako strukturisane da u suštini idu u korist Amerike.

„Ta deklaracija je moguća u formi da se zajedno borimo protiv koronavirusa na zdravstvenom planu i u smislu da svima želimo sve najbolje“, konstatuje sagovornik Sputnjika.

Putinov predlog značajan i zato što dolazi recesija

Pavlović ističe da je Putinov predlog utoliko značajniji jer je recesija neizbežna, ali dodaje da je ona ionako sledovala Zapadu, a da je pandemija to samo ogolila i  pridodala probleme. Očekuje i rast broja nezaposlenih u svetu, čak više od 25 miliona koliko prognozira Međunarodna organizacija rada.

Zbog alarmantne situacije i bivši premijer Britanije Gordon Braun, koji je vodio tu zemlju u vreme ekonomske krize 2008.godine, predložio je formiranje neke vrste privremene globalne vlade koja bi se borila protiv krize na dva fronta, zdravstenom i ekonomskom.

Upozorenja stižu i od direktorke MMF Kristaline Georgijeve koja kaže da bi recesija mogla biti ozbiljnija nego 2008-2009. godine.

CC0 / Pixabay / Upozorenja stižu i od direktorke MMF Kristaline Georgijeve koja kaže da bi recesija mogla biti ozbiljnija nego 2008-2009. godine.
Hoće li svet poslušati Putinov predlog /video/ - Sputnik Srbija
Upozorenja stižu i od direktorke MMF Kristaline Georgijeve koja kaže da bi recesija mogla biti ozbiljnija nego 2008-2009. godine.

Komentarišući podatak da je kriza na berzama nastala zbog širenja korone već zbrisala 15 hiljada milijardi dolara, naš sagovornik prognozira da će američke Fedralne rezerve na to reagovati besomučnim štampanjem para, kao i otkupljivanjem rizičnih hartija od vrednosti.

„Zato što su od 2008. do danas SAD izuzetno mnogo povećale dug i privrede, i građana, i javni dug. Nasuprot tom dugu stajala je vrednost akcija, ali one sad padaju. Tu uskaču Federalne rezerve koje otkupljuju sve redom, čak i  sumnjive hartije od vrednosti da bi ih posle ulagale širom sveta, a već su smislili da posrednik u mešetarenju bude investicioni fond Blek rok, koji će voditi taj program i na tome neverovatno zaraditi. Ta firma je ionako moćna a sad će postati broj jedan u finansijskim operacijama. To znači da oni koji su jahali u sedlu, sad jašu 300 na sat“, objašnjava slikovito Pavlović.

Amerika će, dodaje on, beskonačno da investira više hiljada milijardi dolara u sve drugo što nisu ljudi - tamo gde su finansijski i vojni interesi, tu uvek ima para, a tamo gde je čovek stvarno ugrožen to je ograničeno. Tako je predlog da se zbog epidemije domaćinstvima sa prihodima ispod prosečnih da jednokratna pomoć od 1.200 dolara, jedva prošao kroz Senat.

Tuča u EU

S druge strane Atlantika, u Nemačkoj je za ublažavanje ekonomskih posledica pandemije već namenjen ogroman paket od 750 milijardi evra, što je oko 25 odsto BDP-a te zemlje.

Međutim, Nemačka, ističe Pavlović, sve to planira iz realnih izvora i neće dozvoliti da se problemi u EU rešavaju štampanjem para. Štaviše, kako to čita naš sagovornik, Berlin će nastalu situaciju iskoristiti da slomi “neodgovorne ekonomske politike” Francuske i Italije i natera ih na ozbiljne strukturne reforme.

„Zbog svega ovoga u okviru evrozone dolazi nepredvidivo i izuzetno zaoštreno stanje. Doći će do strašne tuče između Francuske, Italije i Španije s jedne, i Nemačke s druge strane“, predviđa Pavlović.

Berlin je takođe, napominje on, već najavio da zbog ove krize neće dozvoliti transkacije u kojima stranci kupuju nemačka preduzeća, čime želi da se zaštiti od eventualnih sumnjivih operacija Amerikanaca.

© Sputnik / Alekseй Suhorukov / Uđi u bazu fotografijaNemačka neće dozvoliti da se problemi u EU rešavaju štampanjem para.
Hoće li svet poslušati Putinov predlog /video/ - Sputnik Srbija
Nemačka neće dozvoliti da se problemi u EU rešavaju štampanjem para.

To ujedno šalje važnu poruku svima koji su smatrali da je svejedno da li je neki kapital domaći ili strani, dodaje on.

U ekonomiji kao i u zdravstvu – država je najvažnija

Pavlović ukazuje na još jedan momenat koji je obelodanila trenutna kriza.

“Pokazalo se da nacionalna zdravstva ili imaju odgovor, ili nemaju. Tako će biti i u ekonomiji, sve je prepušteno zemljama pojedinačno i merama koje preduzimaju“, kaže sagovornik Sputnjika.

U tom smislu važno je i kako Srbija realizuje svoje ekonomske mere, tim pre što joj slede dva potresa, jedan globalni, a drugi zato što se bazirala mahom na zapadnim investicijama, a kad Zapad ode u recesiju svi privredni subjekti će odložiti svoje investicione cikluse.

© Depositphotos.com / KoydesignBranko Pavlović smatra da će povlačenje zapadnih investicija otvoriti Kinezima prazan prostor da oni uđu sa svojim investicijama a tu je, ističe on, Srbija u prednosti.
Hoće li svet poslušati Putinov predlog /video/ - Sputnik Srbija
Branko Pavlović smatra da će povlačenje zapadnih investicija otvoriti Kinezima prazan prostor da oni uđu sa svojim investicijama a tu je, ističe on, Srbija u prednosti.

Međutim, Pavlović smatra da će povlačenje zapadnih investicija otvoriti Kinezima prazan prostor da oni uđu sa svojim investicijama a tu je, ističe on, Srbija u prednosti.

„Mi zaista imamo poseban položaj u očima Pekinga, to nije bajka. I kako se ovi sa Zapada budu povlačili Kinezi će to videti kao svoju šansu“, uveren je sagovornik Sputnjika.

Da podsetimo - Putin je poručio ida je svetu potreban zajednički plan za obnovu ekonomije pogođene koronavirusom, ali i da se razimisli i o tome da se pod okriljem MMF formira specijalni fond za pomoć koji bi se finansirao sredstvima centralnih banaka, kao i o uspostavljanju „zelenog koridora“ za transgranični promet robe i tehnologija potrebnih za borbu s virusom.

Pročitajte još:

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala