Turski analitičar: Ankara ne želi potpuni rat sa Damaskom

© AP Photo / Ghaith AlsayedKonvoj turskih vojnih vozila u sirijskoj provinciji Idlib
Konvoj turskih vojnih vozila u sirijskoj provinciji Idlib - Sputnik Srbija
Pratite nas
Jedini način na koji Rusija i Turska mogu regulisati trenutnu napetost oko Idliba jeste obnavljanje mirovnih pregovora iz Astane, piše za „Dejli Sabah" analitičar na Tehničkom univerzitetu u Istambulu Ahmed Al Buraj.

Prema njegovim rečima, Ankara ne želi da se uvlači u potpuni rat sa Damaskom, kome će podršku pružiti ruske vazduhoplovne snage, mada ni Moskva nije zainteresovana za nastavak sukoba sa Turskom zbog Sirije.
„Rusija mora da bira između ‘sirijskog režima’ i partnerstva sa Turskom", piše autor u svom članku.

© Sputnik / Mihail Alaeddin / Uđi u bazu fotografijaOklopna vozila vojne policije Rusije u Siriji
Turski analitičar: Ankara ne želi potpuni rat sa Damaskom - Sputnik Srbija
Oklopna vozila vojne policije Rusije u Siriji

Kako smatra Al Buraj, nesumnjivo je da je Rusija marljivo radila na ponovnom uspostavljanju svog uticaja u regionu od sredine 2000-ih, ali su njeni napori urodili plodom tek nakon „sirijske revolucije" i vojne intervencije Moskve u tom dugogodišnjem sukobu.

Povratak Rusije na Bliski istok i Severnu Afriku

Sa druge strane, kako navodi autor članka, povratak Rusije na Bliski istok i u Severnu Afriku je u velikoj meri deo njenih ekonomskih i vojnih inicijativa, koje, na primer, uključuju napore Moskve da proširi svoje vojno prisustvo u regionu, a naročito u Sredozemnom moru.

„U ekonomskom pogledu, aktivnost Rusije je primetna u njenoj ulozi u katarskoj krizi, njenoj intenzivnoj, energičnoj diplomatiji i rastu njenog izvoza u zemlje Bliskog istoka i Severne Afrike. Moskva je takođe uspela da uspešno prebrodi diplomatsku izolaciju u kojoj se našla nakon ‘aneksije Krima’, igrajući na kartu partnerstva sa Turskom i Iranom", smatra turski analitičar.

Kako dodaje Al Buraj, pored toga, Rusija je ključni moderator palestinsko-izraelskog sukoba i pokušava da odigra značajniju ulogu u pregovorima o primirju strana po pitanju Palestine.

© AP Photo / Nasser NasserSukob Palestinaca i izraelske granične policije
Turski analitičar: Ankara ne želi potpuni rat sa Damaskom - Sputnik Srbija
Sukob Palestinaca i izraelske granične policije

Interesi Moskve, Sirije i Ankare

Autor članka ističe i da je nesumnjivo da i Turska i Rusija imaju velike zajedničke interese na mnogim nivoima. Tu je i ruski protivvazdušni sistem S-400, koji je delimično isporučen Ankari, bez obzira na neodobravanje nekih članica NATO i pretnji Vašingtona da će uvesti sankcije Ankari. S ekonomske tačke gledišta, između dve strane postoje značajni trgovinski sporazumi, uključujući i onaj o džinovskom gasovodu preko Crnog mora.

„Sirija, Moskva i Ankara imaju različite interese. Turska je zabrinuta zbog Idliba iz dva ključna motiva: zbog problema izbeglica, koji može da nastane ako provincija padne u ruke sirijskog režima. Novi priliv izbeglica bi za Tursku značio katastrofu, jer je već primila skoro četiri miliona Sirijaca. Drugi motiv je što ako Turska odustane od Idliba to bi ugrozilo severni deo njene granice sa Sirijom, koji je bio ‘očišćen od terorističkih elemenata’ tokom tri transgranične operacije Turske ‘Štit Eufrata’, ‘Maslinova grančica’ i ‘Izvor mira’. Odlazak turskih snaga iz Sirije će dovesti do aktivacije ovih terorističkih elemenata, koji će biti direktna pretnja po nacionalnu bezbednost Turske", naglašava turski analitičar.

Prema rečima autora članka, Turska se više puta razočarala u svoje NATO saveznike, koji su bili apsolutno nepažljivi prema turskoj nacionalnoj bezbednosti. Oni su odbacili Ankaru, ostavivši je da se sama bori sa izbegličkom krizom, kao i sa pretnjama od strane unutrašnjih i spoljašnjih terorističkih organizacija.

© REUTERS / Umit BektasSirijske izbeglice u Turskoj
Turski analitičar: Ankara ne želi potpuni rat sa Damaskom - Sputnik Srbija
Sirijske izbeglice u Turskoj

Turski analitičar još smatra da je ravnodušnost NATO na sirijski sukob odigrala ulogu u stremljenju Turske da razvija efikasnija partnerstva. Iran i Rusija su izvukli veliku korist od saradnje sa Ankarom, koja je još uspela da ostvari i nekoliko kratkoročnih ciljeva. Ali, njeno partnerstvo sa Rusijom je na ozbiljnom testu.

„Nesumnjivo je da su u Ankari nezadovoljni time što je Moskva podržala Damask nakon što su u napadu sirijskih snaga poginuli turski vojnici. Ipak, pre nego što su se začuli ratni bubnjevi, akcenat je stavljen na bilateralnu diplomatiju, koja će produžiti potragu za izlazom iz ove nezavidne situacije", ističe Al Buraj.

Nastavak mirnih pregovora - jedini put

Bez obzira na mnogo zajedničkih interesa Turske i Rusije, rusko rukovodstvo nastavlja da podržava sirijski režim. U svetlu ove dosledne ruske politike, koja se verovatno neće promeniti bar u bliskoj budućnosti, jedini put za Ankaru i Moskvu je onaj koji vodi do obnavljanja mirovnih pregovora iz Astane.

© Sputnik / Uđi u bazu fotografijaSirijski pregovori u Astani
Turski analitičar: Ankara ne želi potpuni rat sa Damaskom - Sputnik Srbija
Sirijski pregovori u Astani

Al Buraj smatra da Turska jedino tako može da dođe do primirja i spreči priliv izbeglica u svojim pograničnim rejonima, a takođe može dobiti i priliku za nastavak mirnih pregovora o promeni sirijskih vlasti. Ankara time što nastavlja da raspoređuje svoju vojnu tehniku u provinciji Idlib šalje jasan signal Damasku i Moskvi: „Hoćeš mir – spremi se za rat".

Po svoj prilici, Rusija je shvatila tu poruku pošto Kremlj nije isključio mogućnost skorog sastanka ruskog predsednika Vladimira Putina i turskog predsednika Redžepa Tajipa Erdogana na kom bi razmotrili moguće regulisanje sukoba u provinciji Idlib, zaključuje Ahmed Al Buraj.



 

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala