Da li će Evropa posle Bregzita progovoriti francuski

© Sputnik / Aram Nersesяn / Uđi u bazu fotografijaSkup stalnih članova Frankofonije u Jerevanu
Skup stalnih članova Frankofonije u Jerevanu - Sputnik Srbija
Pratite nas
Posle Bregzita engleski će ostati jezik međunarodne komunikacije u organizacijama Evropske unije, iako će odsustvo Velike Britanije otvoriti mogućnost ponovnog uspostavljanja jezičke ravnoteže, izjavila je generalna sekretarka Međunarodne organizacije „Frankofonija“ Luiz Mušikivabo.

Izlazak Velike Britanije iz EU treba da dovede do ponovnog uspostavljanja jezičke ravnoteže među evropskim zemljama i da poveća uticaj francuskog jezika“, rekla je Mušikivabo za pariski „Mond“.
Ona predlaže da se francuski jezik, koji govori 130 miliona Evropljana, u 19 od 27 zemalja-članica EU, češće koristi u zvaničnim dokumentima i na pregovorima.
Posle razlaza Ujedinjenog Kraljevstva s Evropskom unijom javlja se pitanje da li će engleski jezik sačuvati liderstvo u evropskim organizacijama. U Savetu Evrope i Evropskoj komisiji na tom jeziku je zavedeno 90 odsto dokumenata. Na engleskom se vodi i većina usmenih pregovora.

Protiv jezičkog rata

Međutim, posle „bregzita“ engleski će se spustiti na 17. mesto na spisku maternjih jezika na kojima govori stanovništvo Evropske unije. Upravo zato je Velika Britanija tokom pristupanja uniji nastojala da njen državni jezik bude priznat kao jedan od službenih jezika EU, a sada on može izgubiti taj status.

„Ja sam protiv jezičkog rata“, kaže Luiz Mušikivabo i objašnjava da nestanak engleskog jezika iz evropske politike nije moguć, te da je čak i nepoželjan. To bi, prema njenim rečima, dovelo do velikog haosa i mnogo bi koštalo, a takođe bi delimično lišilo Evropu identiteta i ograničilo otvorenost njenih građana svetu.

© Sputnik / Marijana Kolaković Zastave Francuske i Evropske unije na zgradi u Parizu
Da li će Evropa posle Bregzita progovoriti francuski - Sputnik Srbija
Zastave Francuske i Evropske unije na zgradi u Parizu

Lingva franka

Luiz Mušikivabo ističe da je suština Evrope u predstavljanju „maksimalne raznolikosti na minimalnom prostoru“. To je, prema njenom mišljenju, vrednost o kojoj treba voditi računa u celom svetu, jer je frankofonija međunarodni fenomen koji Evropa ne treba da zanemari.

Trenutno na planeti postoji više od 300 miliona stanovnika koji govore francuski jezik, a do sredine veka biće ih više od 700 miliona. Evropska unija, koja pretenduje na ulogu jednog od velikih igrača na međunarodnoj pozornici, mora biti u mogućnosti da razgovara s njima.

S tim u vezi, Mušikivabo predlaže dve proste i konkretne mere, koje je trebalo preduzeti odavno: zahtevati od evropskih zvaničnika da pored maternjeg znaju još dva jezika EU i da se dogovore o procentu zvaničnih tekstova koji neće biti napisani na engleskom jeziku, kao i o roku za izvođenje tog zadatka.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala