Uporni Srbin usred Amerike ruši visokog predstavnika u Bosni

© Zoran ŽužaZoran Žuža bivši šefa kabineta predsednika parlamenta Republike Srpske koji je tužio OHR Vrhovnom sudu Amerike zbog nepravedne smena 2004
Zoran Žuža bivši šefa kabineta predsednika parlamenta Republike Srpske koji je tužio OHR Vrhovnom sudu Amerike zbog nepravedne smena 2004 - Sputnik Srbija
Pratite nas
Vrhovni sud SAD prihvatio je u razmatranje tužbu Zorana Žuže protiv visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini. Žužu je Pedi Ešdaun svojevremeno smenio i oduzeo mu građanska i politička prava. Može li pojedinac, i to Srbin, da sruši moć visokog predstavnika u BiH?

Zoran Žuža za Sputnjik kaže da više ne postoji bilo kakva moć visokog predstavnika i da je vreme te institucije prošlo. Kao dokaz za to navodi svoj slučaj koji je svojevrstan presedan po mnogo čemu.

„Ovo jeste presedan iz prostog razloga što nijedan od sudova ili sudskih instanci kroz koje smo mi prošli nije osporio činjenicu da su odlukama visokog predstavnika na drastičan način kršena ljudska prava“, kaže naš sagovornik. 

Srbin koji je rešio da sruši OHR

Žuža dodaje da je sve vreme trajala borba oko ukidanja diplomatskog imuniteta visokim predstavnicima, kako bi moglo da se procesuira to što su kršili ljudska prava.

„Pokušavamo da pred američkim sudovima i pred Vrhovnim sudom SAD dokažemo da svaki diplomata koji ubije nekoga dok je na dužnosti mora da odgovara pred sudom svoje zemlje. U ovom slučaju visoki predstavnici su pravno ubili sve ljude koje su bez osnova smenjivali, jer su im na drastičan način ukinuli sva ljudska prava: pravo na rad, pravo na suđenje, pravo na žalbu… Dakle, sva ona prava koja su nabrojana u Povelji Ujedinjenih nacija su kršena, osim prava na goli život“, objašnjava Žuža.

Drugim rečima, naš sagovornik kaže da su žrtve visokih predstavnika bile pravno ubijene i sada se pokušava dokazati da je i pravna smrt — smrt. Dakle, oni moraju da odgovaraju za ono što su uradili.

Podsećanja radi, sada već pokojni Pedi Ešdaun ostao je upamćen kao neko ko je najviše koristio bonska ovlašćenja i nametnuo čak 430 odluka, ali i u jednom danu 2004. godine „pravno ubio“ 60 funkcionera iz Republike Srpske u BiH u okviru mera koje je trebalo da doprinesu „što bržem pristupanju BIH — NATO programu Partnerstvo za mir“.

Pravno ubistvo je i isto što i fizičko

„Presedan je to što su visoki predstavnici kršili ljudska prava, a pozivaju se na diplomatski imunitet. Naš je pokušaj da to oborimo i to bi onda otvorilo ceo prostor za tužbe i u svim drugim slučajevima. Međutim i kroz odluke sudova mi smo uspeli da vidimo dosta toga. Na primer, u nekim odlukama se kaže da nisu sami visoki predstavnici donosili te odluke, već su ih donosili uz saglasnost zemalja-članica Saveta za provođenje mira (PIK-a). PIK kao organizacija pravno ne postoji“, objašnjava Žuža. 

Organizacija ne postoji, ali zato, dodaje naš sagovornik, postoje zemlje koje ga čine, tako da je i to jedan od mogućih pristupa za eventualne dalje sudske postupke, za šta su potrebni ozbiljno vreme i živci. Ono što Žužu posebno raduje jeste činjenica da je Republika Srpska pristupila pripremi setu zakona koji bi pomogli ljudima koje je svojevremeno kaznio OHR.

„To je dobar put i način i tako bi sve institucije u ovoj zemlji trebalo da reaguju“, kaže naš sagovornik.

RS sprema zakon za zaštitu oštećenih

Žuža napominje da je na neki način uspeh i to što visoki predstavnik od 30. juna 2014. godine, kada su on i njegov tim podneli tužbu, nijednom nije koristio bonska ovlašćenja.

„Posle podnošenja naše tužbe rehabilitovano je nekoliko ljudi koji su stradali kao i ja, a činjenica je da visoki predstavnik nije više koristio bonska ovlašćenja, što je prema oceni mog pravnog tima jedan od rezultata naše tužbe“, zaključuje on.

Što se tiče ishoda presude u Americi, Žuža ne bi ništa da prejudicira, ali napominje da vrlo mali broj slučajeva, između osam i devet odsto, dospe do Vrhovnog suda SAD. 

Žužin advokat Džon Vintorp rekao je da je ovaj slučaj dospeo do Vrhovnog suda SAD, nakon što je OHR pred nižim sudovima uspeo da se odbrani pozivanjem na imunitet od odgovornosti za teška kršenja osnovnih ljudskih prava, iako su smenili Žužu i stotine drugih zvaničnika na osnovu slobodne procene, bez sudske odluke ili bilo kakvog drugog procesa. Vintorp je naglasio da je OHR svestan da američki sudovi nisu nimalo naklonjeni njegovom zahtevu za imunitet, zbog čega je OHR poslednjih godina odlučio da ne donosi političke odluke u BiH, da to ne bi pokrenulo štetne parnice u SAD. On posebno osporava bonska ovlašćenja, tvrdeći da ne postoje i da su izmišljena.

„Bonska ovlašćenja ne nalaze pravnu osnovu u Dejtonskom mirovnom sporazumu“, tvrdi Vintorp i smatra da bi odluka Vrhovnog suda i otvaranje mogućnosti odgovornosti zemalja-članica Saveta za provođenje mira (PIK) mogli da stvore presedan u SAD.

Žuža je inače obavljao funkciju šefa kabineta predsednika Parlamenta Republike Srpske.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala