Urednica estonskog Sputnjika: Pritisak vlasti je cenzura

© Sputnik / Uđi u bazu fotografijaRedakcija novinske agencije Sputnjik Estonija u Talinu
Redakcija novinske agencije Sputnjik Estonija u Talinu - Sputnik Srbija
Pratite nas
Glavna urednica Sputnjika Estonije Elena Čeriševa smatra da se pritisak te zemlje na novinare agencije može nazvati cenzurom.

Čeriševa je u sredu učestvovala u debati na estonskoj televiziji ETV+, u kojoj se razgovaralo o situaciji sa estonskim Sputnjikom. U telefonskom glasanju uživo, gledaoci su odgovarali na pitanje koje je postavio voditelj: „Da li je suspenzija rada Sputnjika Estonije cenzura?“

„Političke i ekonomske sankcije protiv novinara jesu cenzura. Cenzura je u Estoniji zabranjena. Sputnjik Estonija je medijska kuća koja je deo savezne ruske međunarodne novinske agencije ’Rusija sevodnja‘, koja nije ni pod kakvim sankcijama“, objasnila je svoj stav Čeriševa.

Na primedbe sagovornika u debati da je Evropska unija 17. marta 2014. godine uvela sankcije protiv niza fizičkih i pravnih lica u svetlu događaja u Ukrajini, uključujući i protiv generalnog direktora agencije „Rusija sevodnja“ Dmitrija Kiseljova, koji „kontroliše“ agenciju, Čeriševa je odgovorila da to nije tačno.

Sputnjik studio - Sputnik Srbija
Sputnjik u Estoniji zbog pretnji prešao na rad u vanrednom stanju

Ona je dodala da je u pismu koje je dobila od estonske bezbednosne policije navedeno da tu agenciju kontroliše Dmitrij Kiseljov, „jer on potpisuje“.

Čeriševa je objasnila da agencija „Rusija sevodnja“ nije pod kontrolom Dmitrija Kiseljova i da je on isto „zaposlen kao i ja, samo sa većom platom, na višem položaju“.

„Novinska agencija ’Rusija sevodnja‘ je savezni ruski mediji, jedno preduzeće.“

Na kraju programa, voditelj je sumirao rezultate glasanja: 90 odsto gledalaca je priznalo da u Estoniji postoji cenzura prema Sputnjiku, a 10 odsto njih se nije složilo sa tim.

Problem sa Sputnjikom u Estoniji

Zaposleni u Sputnjiku Estonija ranije su dobili od Policijske i Granične uprave pisma sa direktnim pretnjama da će protiv njih biti pokrenut krivični postupak, ako do 1. januara 2020. godine ne prekinu radni odnos sa matičnom organizacijom — međunarodnom novinskom agencijom „Rusija sevodnja“.

Studio agencije Sputnjik - Sputnik Srbija
Slučaj estonskog Sputnjika — primer dvostrukih standarda

Kao osnova za te akcije navode se sankcije koje je Evropska unija uvela 17. marta 2014. godine protiv niza fizičkih i pravnih lica zbog događaja u Ukrajini. Međutim, sankcije Evropske unije nisu uvedene novinskoj agenciji „Rusija sevodnja“, čiji je deo i Sputnjik, već lično generalnom direktoru agencije Dmitriju Kiseljovu.

Redakcija novinske agencije „Rusija sevodnja“ ranija je pozvala sve međunarodne i evropske organizacije da izraze svoj stav o tom pitanju i apelovala na UN, EU, OEBS, Evropski parlament i Reportere bez granica da reaguju.

Komentarišući situaciju u vezi sa estonskim Sputnjikom, predsednik Rusije Vladimir Putin je rekao da će ruske vlasti učiniti sve da podrže Sputnjik u radu u drugim zemljama. Visoki izvor u Moskvi ranije je za Sputnjik izjavio da na postupke estonskih vlasti utiču britanski pokrovitelji, što će se uzeti u obzir kako bi se u bliskoj budućnosti preduzele simetrične mere prema britanskim medijima u Rusiji.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala