Kako sprečiti da deca na interentu uče kako se seku vene

© Foto : pixabay.comŽilet
Žilet - Sputnik Srbija
Pratite nas
Nagledaniji video klipovi u Srbiji su oni koji prikazuju vršnjačko nasilje, ali i morbidni klipovi u kojima se, na primer, objašnjava kako se seku vene. I to na ličnom primeru.

Hit na društvenim mrežama proteklog vikenda bila je tuča prodavačice sa pripadnicom Komunalne policije na jednoj pijaci u Beogradu. Korisnici ne samo da su odobravali fizički obračun, već su i oduševljeno navijali. Dan ranije mreže su preplavile fotografije i video-snimci čoveka koji je prerezao sebi grkljan na ulici u Kragujevcu. Ali ovo su samo najsvežiji primeri — socijalne mreže svakodnevno pune slične scene koje su, gotovo po pravilu, najgledanije. U deljenju ovih sadržaja prednjače deca i mladi.

Psiholog Ida Teodosijević kaže da je, na žalost, u ljudskoj prirodi potreba da gledamo ovakve slike, a što je snimak brutalniji — to više privlači.

„Očigledno nismo izgubili primatsku potrebu da gledamo nasilje, pa i nečiju smrt — svojevremeno najgledaniji klip na internetu bilo je izvršenje smrtne kazne Sadama Huseina“, podseća Teodosijevićeva.

CC0 / Pixabay / U ljudskoj je prirodi potreba da gledamo scene nasilja, a što je snimak brutalniji, to više privlači pažnju.
Kako sprečiti da deca na interentu uče kako se seku vene - Sputnik Srbija
U ljudskoj je prirodi potreba da gledamo scene nasilja, a što je snimak brutalniji, to više privlači pažnju.

Kao u vreme gladijatora — deca gledaju kako se seku vene

„Postoji nešto posebno u ljudskoj prirodi kroz celu istoriju, setimo se rimskih borbi sa gladijatorima — ljudi su obožavali da gledaju kako se ubijaju, a u Srednjem veku sprovođenje smrtne kazne bilo je praznik za celu porodicu“, kaže Teodosijevićeva.

Dodaje da je verovatno tajna između života i smrti trenutak koji nas na neki način parališe, pa gledamo nasilje i smrt, ali je to i projekcija naše agresije. Zato ove slike treba držati dalje od dece, a pošto je to u našem društvu nemoguće, jer nema kontrole zvaničnih medija, najvažnija je kontrola sadržaja koje prate u ranom tinejdžerskom dobu.

Ona upozorava da gledanje brutalnih scena nasilja decu može trajno promeniti, a na koji način — to je individualno i najviše zavisi od toga u kakvoj porodici odrastaju.

CC0 / pixabay / „Ako u porodici ima nasilja, dete će to klanje i druge dramatične scene gledati kao nešto što mu pruža oslobađanje, a može čak i da ga odvede u sadističko ponašanje", kaže Ida Teodosijević.
Kako sprečiti da deca na interentu uče kako se seku vene - Sputnik Srbija
„Ako u porodici ima nasilja, dete će to klanje i druge dramatične scene gledati kao nešto što mu pruža oslobađanje, a može čak i da ga odvede u sadističko ponašanje", kaže Ida Teodosijević.

Nasilje podstiče nasilje

„Ako u porodici ima nasilja, dete će to klanje i druge dramatične scene gledati kao nešto što mu pruža oslobađanje, a može čak i da ga odvede u sadističko ponašanje. Onaj ko to nikada ranije nije video — može da se prestravi, da doživi šok, da ima određenu vrstu traume neko vreme. Zato roditelji treba da budu amortizeri, u zavisnosti od reakcije deteta, treba videti kako mu pristupiti“, savetuje sagovornica Sputnjika.

Nasilje u klasičnim medijima koje je postalo rutina je, pre svega, opasno, a kada se dve žene tuku — najmlađima treba objasniti da to nije zabava“, kaže ovaj psiholog.

„Treba detetu staviti do znanja da je to mnogo ozbiljnija situacija, da je to jedna greška koja dolazi od strane starijih, tako treba predstaviti stvari. Da na neki način počnu da se osvešćuju i edukuju o tome šta mediji rade. Na koji način prave zamke da se otvori neki naslov i da se na kraju ne pročita ništa posebno“, kaže Teodosijevićeva.

Profesor Fakulteta bezbednosti Nenad Putnik kaže da u našoj zemlji ne postoje mehanizmi kojima bi mogli da se banuju ovakvi sadržaji. I kada bi mediji koji plasiraju ovakve snimke bili kontrolisani, njihovo objavljivanje na društvenim mrežama ne možemo sprečiti, jer njima upravljaju isključivo vlasnici i administratori.

Sajber-suverenitet

On podseća da su Rusija i, posebno, Kina uvele određene izmene u internet svetu — Rusija ima pandan Fejsbuku, ali se on u velikoj meri ne razlikuje od originala.

„Srbija živi na osnovnim tekovinama globalne informatičke mreže, smatramo da je internet najslobodniji medij, dok je Kina uvela cenzuru“, kaže Putnik.

„Očigledno će taj trend cenzure društvenih mreža biti sve veći u budućnosti. U prilog tome svedoči pojava ’sajber-suvereniteta‘, novog pojma koji upravo označava pravo države da reguliše sadržaje na društvenim mrežama i da praktično vodi cenzuru u skladu sa svojom ideologijom i nastojanjima da uredi taj segment prostora“, kaže sagovornik Sputnjika.

Na pitanje šta bi Srbija morala da uradi da bi imala „sajber-suverenitet“, on odgovara da bi prvo morala da pravno reguliše to pitanje i da omogući funkcionisanje, odnosno cenzuru neprimerenih sadržaja na društvenim mrežama. To podrazumeva donošenje novih zakona, ali i konkretan rad u sajber-prostoru.

„Morala bi da uspostavi i neki vid operativne kontrole. U Kini to radi policija, za svaku četvrt određen je tim koji prati šta građani u Kini posećuju, kakave sadržaje gledaju i prema tome ih cenzurišu. Oni imaju svoj pandan Fejsbuku, Instagramu i drugim socijalnim mrežama“, objašnjava profesor Fakulteta bezbednosti.

© PixabayPojedine države uvode takozvani „sajber suverenitet“ novi pojam koji označava njihovo pravo da regulišu sadržaje na društvenim mrežama.
Kako sprečiti da deca na interentu uče kako se seku vene - Sputnik Srbija
Pojedine države uvode takozvani „sajber suverenitet“ novi pojam koji označava njihovo pravo da regulišu sadržaje na društvenim mrežama.
Pad zapadne demokratije?

Međutim, Zapad smatra da je Kina nazadna zemlja, upravo zbog toga što kontroliše internet, pa se postavlja pitanje — da li bi uvođenje određenih mera cenzure, posebno na društvenim mrežama, pored pitanja bezbednosti, otvorilo i druga.

„To je i pitanje politike i ideologije u odnosu na ono što mi smatramo kao vrednost. Ako smo se priklonili zapadnom vrednosnom sistemu, da ga tako nazovem, kada su u pitanju sloboda, demokratija i osnovne vrednosti — onda bi to, svakako, bilo njihovo kršenje“, zaključuje Putnik.

Pre dve godine Srbija je dobila prvu domaću društvenu mrežu — crkva.net, koja, najverovatnije zbog svoje prirode, nije uspela da se izbori za veliki broj pratilaca.

Pandan društvenoj mreži Fejsbuk još niko nije pokušao da napravi, iako u taj posao nije potrebno uložiti mnogo. Pre svega — potrebna je dobra volja, a ako bi se mreža organizovala pod okriljem države, pored cenzure neprimerenih sadržaja, mogla bi deci i mladima da ponudi i edukativne sadržaje koji bi upozorili da gledanje nasilja podstiče nasilje.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala