U tom dokumentu, u delu koji se odnosi na proširenje, između ostalog, naglašava se da je važno poštovanje ljudskih prava i osnovnih sloboda, kao i vladavine prava, doprinos regionalnoj saradnji i razvoj dobrosusedskih odnosa. Ovo poslednje uključuje prevladavanje nasleđa prošlosti, istinsko pomirenje i rešavanje otvorenih pitanja.
Zagreb se „na papiru“ založio za otvaranje pregovora sa Albanijom i Severnom Makedonijom i najavio da će podsticati i napredak Srbije i Crne Gore, ali uz puno ispunjavanje postavljenih kriterijuma, pišu „Novosti“.
Očekuje se da će Hrvatska, posebno sada kada predsedava EU, u svim telima Unije, a naročito u onima koja odlučuju o otvaranju novih poglavlja, insistirati na dugačkoj listi pitanja koja su njoj bitna: od rešavanja sudbine nestalih, pitanja arhiva, granice, sukcesije, imovine bivše SFRJ, položaja njihove manjine u Srbiji, do suočavanja s prošlošću.
Inače, Hrvatska je proširenje EU zvanično unela u prioritete svog predsedavanja, u okviru tzv. četvrtog stuba, koji se odnosi na „uticajnu Evropu“. U ovom delu programa stoji i da se verodostojnost u međunarodnim odnosima odražava kroz odgovoran pristup prema neposrednom okruženju na Zapadnom Balkanu.