Hrvatska bi da stopira Srbiju, ali se ne pita ništa

© AP Photo / Darko BandicZastave Srbije i Hrvatske
Zastave Srbije i Hrvatske - Sputnik Srbija
Pratite nas
Novi hrvatski zahtevi koji se nameću Srbiji kako bi joj se stopirale evrointegracije, samo su eksploatacija „niskih strasti“ zarad sticanja unutarpolitičkih poena. Praktični efekti neće postojati, jer je Evropska unija klub ravnopravnih — samo na papiru. Odlučuju Berlin, Pariz i još nekoliko relevantnih centara, a Hrvatska se neće mnogo pitati.

Ovako istoričar i analitičar Dragomir Anđelković za Sputnjik ocenjuje niz zahteva koje Srbija mora da ispuni na putu ka EU, a koje je Hrvatska iznela u svojoj agendi na početku šestomesečnog predsedavanja te zemlje Savetom EU.

Naime, zvanični Zagreb je u svom programu predvideo da će Srbija, ako želi da napreduje u procesu pridruživanja Evropskoj uniji, morati da, između ostalog, doprinese regionalnoj saradnji i razvoju dobrosusedskih odnosa, a što uključuje prevladavanje nasleđa prošlosti, istinsko pomirenje i rešavanje otvorenih pitanja.

Ne pita se Hrvatska, nego Nemačka, Francuska…

Po Anđelkoviću — Hrvatska je obična periferija Evropske unije i ukoliko Nemačka ili Francuska budu želele nastavak evrointegracije Srbije — one će se i nastaviti, bez obzira na to kakav stav Zagreb zauzimao.

„Zagreb to naravno zna, pa verovatno i ne namerava da od ovoga izvuče neku konkretnu geopolitičku korist, već hrvatski političari žele da ovakvim demagoškim potezima učvrste svoj rejting u biračkom telu“, kategoričan je Anđelković.

Zagreb se, kako pišu „Novosti“, „na papiru“ založio za otvaranje pregovora sa Albanijom i Severnom Makedonijom i najavio da će podsticati i napredak Srbije i Crne Gore, ali uz puno ispunjavanje postavljenih kriterijuma.

„Ovaj potez Hrvatske je nastavak kampanje posle kampanje, jer su emocije hrvatske javnosti ustalasane i sada političari na vlasti nastoje da te emocije iskoriste za sebe, kako bi plasirali ono što hrvatska javnost želi da čuje. To je zauzimanje čvrstog stava prema Srbiji, naravno — negativnog, kako bi učvrstili svoj rejting“, objašnjava Anđelković.

Kontraofanziva Srbije

Komentarišući spekulacije da se očekuje da će Hrvatska tokom predsedavanja EU, insistirati na dugačkoj listi pitanja — od rešavanja sudbine nestalih, pitanja arhiva, granice, sukcesije, imovine bivše SFRJ, položaja njihove manjine u Srbiji, do suočavanja s prošlošću, Anđelković kaže da Beograd u tom pogledu treba da zauzme vrlo čvrst stav.

„Srbija treba da krene u kontraofanzivu i da svim relevantnim centrima u EU i van nje jasno pošalje poruku šta se dešavalo tokom sukoba, da je Hrvatska ta koja je počinila masovni zločin nad Srbima i etnički očistila svoj prostor. Mi, naravno, treba da prihvatimo priču o suočavanju sa prošlošću, ali tu priču treba prebaciti i Hrvatima, jer oni su oni ti koji su u prošlosti počinili najveće zločine, a za njih uglavnom nisu kažnjeni“, smatra Anđelković.

Srbija, primećuje naš sagovornik, ne treba da se obazire na to da li će to kočiti evrointegracije ili neće, jer i ovako, do daljeg, od evrointegracija nema ništa.

„Mi ne možemo ništa da izgubimo na polju evrointegracija, pošto su one neizvesne, ali možemo mnogo da izgubimo na polju sopstvenog nacionalnog ponosa i interesa koji su sa tim skopčani, ukoliko budemo ćutali zbog hrvatskog pritiska“, zaključuje Dragomir Anđelković za Sputnjik.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala