Klatno se pomera u 2020: Najveća zona trgovine sa američke strane prelazi na azijsku

© AP PhotoKontejneri u šangajskoj luci
Kontejneri u šangajskoj luci  - Sputnik Srbija
Pratite nas
Klatno globalnih ekonomskih tokova sasvim se nagnulo na azijsku stranu. Tokom 2020. godine trebalo bi da bude formirano Regionalno sveobuhvatno ekonomsko partnerstvo, čime bi se najveća slobodna trgovinska zona na svetu sa američke strane Pacifika lako mogla prebaciti na onu azijsku.

Pregovori o formiranju Regionalnog sveobuhvatnog ekonomskog partnerstva (RCEP), koji su trajali od 2013. godine, rezultirali su dogovorom na samitu 15 zemalja Dalekog istoka. Ostalo je još otvoreno pitanje učešća Indije, a ako im se priključi i ona, biće to najveća slobodna trgovinska zona na svetu.

Najveća zona slobodne trgovine na azijskom tlu

RCEP uključuje svih 10 zemalja Asocijacije nacija jugoistočne Azije (ASEAN) i pet njegovih glavnih trgovinskih partnera: Kinu, Japan, Australiju, Novi Zeland i Južnu Koreju. Tih 15 zemalja je na samitu ASEAN-a na Tajlandu u novembru prošle godine potpisalo usaglašeni tekst sporazuma.

Premijer Rusije Dmitrij Medvedev je još tokom samita na Tajlandu veoma pozitivnim ocenio integracione procese koji se odvijaju u Aziji i izrazio spremnost da se Evroazijska unija što je moguće više poveže sa njima.

Potpisivanje sporazuma je, nesumnjivo, bio jedan od motiva da Predstavnički dom američkog Kongresa pri kraju decembra, posle godinu dana odlaganja, izglasa trgovinski sporazum između SAD, Meksika i Kanade, trenutno najjači na svetu. Ostaje da ga tokom 2020. usvoji i Senat.

© AP Photo / Gemunu AmarasingheNa samitu ASEAN-a i pet partnerskih zemalja potpisan je sporazum o formiranju Regionalnog sveobuhvatnog ekonomskog partnerstva u 2020. koje će, ako im se priključi i Indija, biti najveća zona slobodne trgovine na svetu
Klatno se pomera u 2020: Najveća zona trgovine sa američke strane prelazi na azijsku  - Sputnik Srbija
Na samitu ASEAN-a i pet partnerskih zemalja potpisan je sporazum o formiranju Regionalnog sveobuhvatnog ekonomskog partnerstva u 2020. koje će, ako im se priključi i Indija, biti najveća zona slobodne trgovine na svetu

Ideja o formiranju RCEP-a potekla je 2012. godine sa samita ASEAN-a i njegovih partnera sa idejom da olakšaju međusobnu trgovinu postepenim ukidanjem tarifa, što bi pojeftinilo robu i učinilo je dostupnom u tom regionu. Za one koji su bili samo izvoznici izvan tog bloka, predviđeni su podsticaji kako bi gradili svoje lance snabdevanja u zemljama članicama RCEP-a.

„Više od trećine ukupnog globalnog društvenog proizvoda, četvrtina svetske trgovine i blizu 50 odsto ukupnog svetskog stanovništva pripada toj budućoj zoni slobodne trgovine. Naravno, opet to varira u smislu da li će Indija tu biti ili ne. I japanski i indonežanski zvaničnici su veoma zainteresovani da posreduju u tom nastojanju i privole Indiju da pristupi ovom sporazumu“, kaže odličan poznavalac prilika na Dalekom istoku, spoljnopolitički komentator Borislav Korkodelović.

Argumentima ubediti i Indiju

On objašnjava da Indija strahuje da bi njena privreda bila veoma ugrožena ukoliko bi bila otvorena, pre svega za jeftinu industrijsku robu iz Kine i mlečne i poljoprivredne proizvode iz Australije i sa Novog Zelanda. Vlada indijskog premijera Narendre Modija smatra da bi je to oslabilo na unutarpolitičkom planu jer , kako objašnjava sagovornik Sputnjika, proizvođači čelika, proizvođači mleka, a Indija je najveći proizvođač mleka na svetu, jesu izborna baza Modijeve partije.

„Međutim, vodeći indijski ekonomisti smatraju da nije dalekovida odluka vlade da sebe isključe iz tako značajnog sporazuma koji će omogućiti ogromnu razmenu. Računa se da će prihod stanovništva zbog smanjenih carina, zbog većeg protoka robe, biti oko 260 milijardi dolara u korist potrošača i da Indija ne bi trebalo sebe da isključi sa tog tržišta“, kaže Korkodelović.

Za sada je stav Indije da ne pristupa sporazumu, ali su za nju ostala otvorena vrata do novembra iduće godine, kada će u Vijetnamu na samitu biti potpisan sporazum.

Očekuje se da premijer Japana Šinzo Abe utiče na Nju Delhi da pristupi sporazumu i za to je, kako kaže sagovornik Sputnjika, veoma zainteresovan i iz ekonomskih, ali i iz geostrateških i geoekonomskih razloga. Indija bi, kako to vide u Tokiju, bila svojevrsna protivteža ogromnom prisustvu i uticaju koji će Kina nesumnjivo imati.

Korkodelović smatra da će mnogo toga zavisiti od stava Indije, jer ako ona definitivno zatvori vrata, pitanje je kako će na to reagovati Japan, Australija i Novi Zeland, sa kojima je Indija sve bliža, jer u pitanju nije samo ekonomija, nego i geopolitika.

Kako je Tramp pomogao odluci o formiranju RCEP-a

I rukovodilac Centra za izučavanje Vijetnama i ASEAN-a u Moskvi Vladimir Mazirin ukazuje na te momente, jer treba pomiriti činjenicu da je polovina od zemalja RCEP-a orijentisana na SAD, pri čemu će liderska pozicija u tom novom partnerstvu, nesumnjivo, pripasti Kini.

© AP Photo / Pablo Martinez MonsivaisTramp je izvukao svoju zemlju iz Transpacifičkog trgovačkog sporazuma i objavivši trgovinski rat Kini naneo štetu mnogim azijskim izvoznicima smanjenjem potražnje za njihovom robom i usporavanjem rasta.
Klatno se pomera u 2020: Najveća zona trgovine sa američke strane prelazi na azijsku  - Sputnik Srbija
Tramp je izvukao svoju zemlju iz Transpacifičkog trgovačkog sporazuma i objavivši trgovinski rat Kini naneo štetu mnogim azijskim izvoznicima smanjenjem potražnje za njihovom robom i usporavanjem rasta.

Međutim, vremena su se promenila, pogotovo otkako je američki predsednik Donald Tramp krenuo sa protekcionističkim merama, sve uz slogan — Amerika na prvom mestu.

Tako u izveštaju Australijskog nacionalnog univerziteta podsećaju da je Tramp, čim je stupio na dužnost, izvukao svoju zemlju iz Transpacifičkog trgovačkog sporazuma, da bi potom trgovinskim ratom između SAD i Kine naneo štetu mnogim azijskim izvoznicima smanjenjem potražnje za njihovom robom i usporavanjem rasta.

Upravo je to, posle teških dugogodišnjih pregovora o RCEP-u, doprinelo oceni da što pre treba zaključiti sporazum o njegovom formiranju, a nekima je i olakšalo izbor.

Aziji je potrebno da se odupre protekcionizmu kad su Sjedinjene Države već izabrale taj put, ocenili su profesori sa Australijskog nacionalnog univerziteta.

Korkodelović nema dilemu da će Azija ubuduće diktirati tempo globalnog privrednog razvoja, niti kako će izgledati nova faza globalizacije.

„Računa se da će region Azije, a velikim delom će to u stvari biti zemlje koje su učesnici u ovom sporazumu, do 2040. činiti više od polovine globalnog ukupnog društvenog proizvoda i oko 40 odsto globalne potrošnje. Najveći broj analiza ukazuje na to da se globalni tokovi ekonomije sve više okreću prema Aziji i prema zemljama koje čine taj sporazum. Privredni rast u tom regionu sve je stabilniji, sve održiviji, a zemlje se među sobom sve više povezuju, formirajući jedan globalni lanac proizvodnje i snabdevanja koji je dominantan u svetu“, ističe sagovornik Sputnjika.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala