Kina kao najveća pretnja NATO-u: Jak pritisak Alijanse na Srbiju, ali je na tapetu još država

© AP Photo / Roman PilipeyPremijer Srbije Aleksandar Vučić i predsednik Kine Si Đinping na ceremoniji otvaranja Foruma Jedan pojas - jedan put u Pekingu
Premijer Srbije Aleksandar Vučić i predsednik Kine Si Đinping na ceremoniji otvaranja Foruma Jedan pojas - jedan put u Pekingu - Sputnik Srbija
Pratite nas
Posle izjave generalnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga da je toj organizaciji najveća pretnja Kina, veća i od Rusije, pritisci Alijanse na Srbiju biće sve intenzivniji, smatra dugogodišnji spoljnopolitički urednik u Tanjugu Borislav Korkodelović.

Stoltenberg je izjavio da NATO obraća pažnju na sve veći uticaj Kine u svetu, koja je čak „možda opasnija i od Rusije“.

Kina i Rusija su sasvim različiti slučajevi. Ne radi se o tome da će NATO da krene u Južno kinesko more, već o tome da nam se Kina bliži u svakom smislu. Ulaže mnogo u evropsku infrastrukturu, posebno na Zapadnom Balkanu“, rekao je Stoltenberg.

Kina kao pretnja — dodatni pritisak na Srbiju

S obzirom da najveća ulaganja na Zapadnom Balkanu Kina ima u Srbiji, zemlji koja nije ni članica ni kandidat za članstvo u NATO-u, treba očekivati da naša zemlja bude izložena dodatnim pritiscima.

NATO, koji od pada Berlinskog zida „luta za svrhom svog postojanja“, osetljiv je i na ekonomske gubitke, a ako Kina bude i dalje ekonomski prodirala na Zapadni Balkan, ona će samim tim imati i određeni politički uticaj, i to ne samo u Srbiji, nego i u okruženju, ocenjuje Korkodelović.

„Još intenzivniju ekonomsku saradnju sa Kinom imaju Poljska, Slovačka, Češka i Mađarska, a ta inicijativa ’Pojas i put‘ prima se i u Portugaliji, kao i u prebogatom Luksemburgu, i u Italiji, da ne govorim o Grčkoj, koja je vrlo bitna članica NATO-a i svojevrstan je oslonac SAD, a koja bi mogla postati još mnogo bitnija ukoliko Turska stvarno u velikoj meri okrene leđa NATO-u“, smatra naš sagovornik.

Mađarska i Grčka „na tapetu“ NATO-a

Činjenica je da je Kina ekonomski sve prisutnija u Jugoistočnoj Evropi i da sa tim njenim prisustvom jača i njena politička uloga, naglašava Korkodelović i dodaje da su Grčka i Mađarska u velikoj meri bile kritikovane zato što se nisu pridružile inicijativama pojedinih zapadnih zemlja u UN usmerenim protiv Kine.

„Prema tome, ako su na tapetu bile Mađarska i Grčka, onda je normalno da će ti pritisci na Srbiju biti sve učestaliji i snažniji, bez obzira što nije članica EU, što je za zvanični Beograd olakšavajuća okolnost.“
© Flickr / Trey RatcliffAko su na tapetu bile NATO-a Mađarska i Grčka, onda je normalno da će pritisci na Srbiju biti sve učestaliji i snažniji.
Kina kao najveća pretnja NATO-u: Jak pritisak Alijanse na Srbiju, ali je na tapetu još država - Sputnik Srbija
Ako su na tapetu bile NATO-a Mađarska i Grčka, onda je normalno da će pritisci na Srbiju biti sve učestaliji i snažniji.

Prema Korkodelovićevoj oceni, prvi razlog zašto NATO ističe i Kinu kao pretnju jeste taj što NATO još od kraja Hladnog rata „luta i traži svrhu svog postojanja“ i s vremena na vreme govori da će se pretvoriti u vojno-političku organizaciju.

Razlike unutar NATO-a

Drugi razlog zašto se Kina našla „na tapetu“ je postojanje velikih neslaganja unutar NATO-a, pre svega oko pitanja budžeta, a interesantno je da se u poslednje vreme važna članica Alijanse Turska sve više orijentiše ne samo na ekonomsku, već i na vojnu saradnju sa Rusijom i Kinom, naglašava naš sagovornik.

To pokazuje da unutar NATO-a postoje finansijske i političke razlike, kao i razlike vojne prirode, dodaje Korkodelović.

Važno je napomenuti i da je značajan broj članica NATO-a sa Kinom povezan veoma bliskom ekonomskom saradnjom. EU je najveći trgovinski partner Kine, dok je Kina drugi najveći trgovinski partner EU, a robna razmena između EU i Kine vredna je 1,2 milijarde dolara dnevno, napominje Korkodelović.

Kina — i pretnja i mogućnost

Reč je o ogromnim sumama novca i velikim poslovnim interesima koje obe strane imaju, a ako neku zemlju počnete da tretirate kao vojnu pretnju, onda se dolazi u sukob sa mnogobrojnim poslovnim interesima, ističe naš sagovornik.

„Zato postoji ona formulacija sa samita NATO-a da je Kina svojevrsna pretnja, ali i mogućnost za saradnju. Francuska i Nemačka, dve vrlo važne zemlje članice NATO-a, imaju jako razvijene ekonomske odnose sa Kinom. Turska, koja je druga najveća vojna sila u NATO-u, takođe ima veoma dobre ekonomske odnose sa Kinom i intenzivno sarađuje sa njom u projektu ’Pojas i put‘“, kaže on.

Korkodelović podseća da je i Italija pristupila „Novom putu svile“, a spekuliše se da bi i Nemačka u nekom trenutku mogla da se pridruži toj inicijativi, što pokazuje da su ekonomski interesi unutar NATO-a veoma sukobljeni sa političkim i geostrateškim interesima.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala