Od Ukrajine do Trampa: 77 pitanja na koja je odgovorio Putin /video/

© Sputnik / Aleksandr Vilьf / Uđi u bazu fotografijaVelika konferencija Vladimira Putina
Velika konferencija Vladimira Putina - Sputnik Srbija
Pratite nas
Predsednik Rusije Vladimir Putin održao je 15. put razgovor sa novinarima, a tokom četiri i po sata među pitanjima su dominirale unutarpolitičke teme koje se tiču običnih Rusa, ali i ključna međunarodna pitanja, a otkrio je i kad mu je bilo najteže.

Za ovogodišnju konferenciju bilo je akreditovano skoro 2.000 novinara, a Putin je odgovorio na 77 pitanja.

Nezaobilazna tema je bila Ukrajina i situaciji u Donbasu, a šef ruske države s tim u vezi kaže da ga uznemirava izjava ukrajinskog predsednika Vladimira Zelenskog da bi Minski sporazumi mogli da budu revidirani.

Ako se to dozvoli, situacija može ući u ćorsokak. Ključ za dogovor je zakon o specijalnom statusu Donbasa, koji treba da bude implementiran u Ustav Ukrajine, smatra on i dodaje da je potreban direktan dijalog sa samoproglašenim republikama DNR i LNR.

Putin je rekao i da strane vojske nema u Donbasu, ali da zato ima plaćenika koji ratuju na obe strane.

U Ukrajini nema stranih trupa

„Što se tiče povlačenja stranih trupa, tamo ih nema, tamo ima lokalne milicije, lokalnih snaga samoodbrane i one se sastoje od lokalnih stanovnika… Što se tiče plaćenika, i u Parizu sam rekao: tamo ima i Francuza i Nemaca koji ratuju i na jednoj i na drugoj strani. Međutim, glavni problem je to što nema želje da se to pitanje rešava u dijalogu s ljudima“, rekao je Putin.

Kad je reč o snabdevanju Ukrajine gasom, Putin veruje da će dogovor biti postignut.

„Na putu smo ka tim dogovorima. Težićemo tome da i ukrajinska strana bude zadovoljna. Nemamo nikakvu želju da zaoštravamo situaciju u energetici“, poručio je on.

Jedna od tema koja danima zaokuplja pažnju ruske javnosti, jeste odluka VADA o ruskim sportistima, za koju je Putin rekao da je ne samo nepravedna, već se kosi sa zdravim razumom.

Ruse, rekao je, kažnjavaju drugi put za istu stvar.

Progon Sputnjika u Estoniji

Poslednjih dana vest broj jedan u Rusiji je i položaj novinara Sputnjika u Estoniji, a tim povodom Putin kaže da će ruske vlasti učiniti sve kako bi podržale rad agencije u Estoniji i drugim državama gde je prisutna.

„Mi ćemo raditi sve kako bismo vas podržali, gde god da se nalazite, ali takvim merama koje neće naškoditi našim međunarodnim odnosima“, obećao je predsednik Rusije.

On je osudio pritisak na novinare Sputnjika u Estoniji, ali je istovremeno rekao da preduzimanje kontramera na državnom nivou nema mnogo efekta. Dodao je da Rusiju na Zapadu optužuju za pritisak na medije, a ipak — evropske zemlje rade to isto, što je poseban cinizam.

Od gorućih međunarodnih pitanja, Putina su novinari pitali za proces impičmenta američkog predsednika, a on je izneo stav da je to unutarpolitička borba koja će se nastaviti i da su razlozi za pokretanje impičmenta „veštački“. Putin sumnja da će opoziv biti sproveden u Senatu.

START 3 ili trka u naoružanju

Prvi čovek Rusije kaže i da je Rusija zainteresovana za razvoj i očuvanje odnosa sa SAD, bez obzira na to ko bude bio na vlasti u Beloj kući.
U američko-ruskim odnosima trenutno jedno od najaktuelnijih pitanja je i produženje sporazuma START 3, a Putin kaže da ako toga ne bude, u svetu neće biti ničeg što će sprečiti trku u naoružanju, te da je Rusija spremna da već sutra produži taj sporazum.
Putin je rekao i da Rusija smatra kontraproduktivnim vojni savez SAD, Južne Koreje i Japana.
Nemamo garancije da se američko oružje neće pojaviti na Kurilskim ostrvima, rekao je on i istakao da Rusija zajedno sa japanskim vlastima pokušava da pronađe izlaz iz te situacije. On je naglasio da se u regionu formirao savez koji čine Japan, SAD i Južna Koreja. Govoreći o odnosima Rusije i Kine, Putin je rekao da između dveju zemalja postoji izuzetan nivo poverenja i to je najvažnije i temelj je saradnje u svim oblastima, od ekonomije, preko kosmosa, do saobraćaja i visokih tehnologija i drugih.

Kraj unipolarnog sveta

Istakao je da unipolarni svet više ne postoji i da je posle pada SSSR-a postojala iluzija o tome da tako nešto može da postoji.

Komentarisao je i posledice sankcija EU po Rusiju i naveo da je to pre svega gubitak radnih mesta.
„Međutim, osim minusa, postoje i plusevi. Na primer, razvijaju se poljoprivreda, vojna industrija.“
Na pitanje o ubistvu muškarca u Berlinu i o tome da Nemačka s jedne strane tvrdi da od Rusije nije dobila pouzdane informacije, a Moskva tvrdi obrnuto, Putin kaže:

„I jedna i druga strana su u pravu. Rusija nije uputila zvanični zahtev o izručenju lica koje je potom ubijeno u Berlinu, smatrajući da je to besmisleno. Komunikacija se odvijala na nivou specijalnih službi.“

Turski novinar je pitao Putina da li podržava libijskog generala Halifu Haftara.
„Ne verujte svemu što pišu zapadni mediji. Pogledajte samo šta sve pišu o Ankari“, odgovorio mu je Putin.

„Teško je u Libiji odrediti ko je u pravu. Najbolje bi bilo pronaći rešenje koje bi omogućilo da se prekine rat“, naglasio je Putin.

On smatra da strane u sukobu treba da se dogovore ko će upravljati zemljom i pozvao da se pronađe rešenje koje će omogućiti da se okonča rat u Libiji.

Na pitanje novinara Bi-Bi-Sija kako komentariše to što je britanski premijer Boris Džonson na svakakve načine govorio o njemu, poredeći ga čak i s likovima iz „Hari Potera“, kaže da je navikao na svakakve komentare na svoj račun i da ga to ne uznemirava.

Na pitanje novinara kada je Putinu bilo najteže, on je odgovorio da je to bilo za vreme tragedije u Beslanu i talačke krize na Dubrovki. Složio se da žena može biti predsednica Rusije ako je kompetentna. Izbor predsednika Rusije ne treba da zavisi od pola, istakao je Putin.

Sve vesti
0
Prvo nova obaveštenjaPrvo stara obaveštenja
loader
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala