Montenegrini veći katolici od pape: Franja jedini ne zna da dogodine dolazi u Crnu Goru

© AP PhotoPapa Franja
Papa Franja - Sputnik Srbija
Pratite nas
Vest da će papa dogodine sigurno posetiti Crnu Goru nema potvrde u vatikanskim izvorima. Ona je tako plasirana samo iz Podgorice.

To za Sputnjik kaže bivši ambasador Srbije pri Svetoj stolici i univerzitetski profesor Darko Tanasković, a nakon saopštenja Vlade crne Gore da će poglavar Rimokatoličke crkve iduće godine posetiti Crnu Goru.

Prema njegovim rečima, i Hašim Tači je svojevremeno, bar u dva navrata, izjavljivao kako mu je u Vatikanu obećano da će papa u najskorije vreme doći na „Kosovo“. Naravno, to nije ista stvar, ali je simptomatično.

„Sve je, ipak, u domenu spekulacija i zato to nije zahvalno komentarisati“, ističe Tanasković.

Papa ne ide u Crnu Goru bez pristanka SPC

Na to da je poseta pape Crnoj Gori ipak upitna ukazuje i pisanje sajta „Vatikan njuz“, oficijelnog portala čija je misija da svakodnevno izveštava o aktivnostima pape Franje i Rimokatoličke crkve u svetu, gde se navodi da bi bilo nezamislivo da papa poseti Crnu Goru bez pristanka SPC, te da bi to učinio on bi prvo morao da poseti Srbiju.

Darko Tanasković kaže da ako je to tačno, to tumači kao konstataciju realnog stanja stvari.

„Sveta stolica ima konstruktivnu saradnju sa SPC, uvažava njenu poziciju u Crnoj Gori, regionalni i širi značaj, kao i mesto u porodici pravoslavnih crkava, pa svakako ne bi želela da te odnose remeti. Nema sumnje da papa želi da poseti sve države sa bivšeg jugoslovenskog prostora u kojima dosad nije bio, ali i da ne bi hteo da njegov dolazak u neku od njih izazove neželjene posledice“, ocenjuje Tanasković.

Pitanje je, međutim, dodaje naš sagovornik, dokle će papa moći i hteti da uvažava naše složene međuodnose i međuzavisnosti.

„Jer svakome je jasno da Vatikan ima svoje interese u regionu, a sagledava ih i u užem i u širem geopolitičkom kontekstu. U tom smislu nešto što je danas možda nezamislivo, u nekom trenutku može postati zamislivo“, kaže bivši ambasador Srbije pri Svetoj stolici.

© Foto : Medija centar BeogradTanasković: Podržavljenje crkvene imovine principijelno je problematično za Svetu Stolicu, pa i za svaku crkvu i versku zajednicu
Montenegrini veći katolici od pape: Franja jedini ne zna da dogodine dolazi u Crnu Goru - Sputnik Srbija
Tanasković: Podržavljenje crkvene imovine principijelno je problematično za Svetu Stolicu, pa i za svaku crkvu i versku zajednicu

Kontroverzni zakon o slobodi veroispovesti

Saopštenje Vlade Crne Gore da će ta zemlja sledeće godine ugostiti papu Franju stiglo je u vrlo osetljivom trenutku. Naime, pred crnogorskim poslanicima će se do Nove godine naći Predlog zakona o slobodi veroispovesti u Crnoj Gori, koji je naišao na oštre kritike Srpske pravoslavne crkve (SPC) i opozicije u CG.

Prema pisanju lista „Novosti“, taj predlog zakona nije dobio podršku ni u Vatikanu. List prenosi reči visokopozicioniranog sveštenika iz Vatikana koji je naveo da je „poslednjim pismom koje je papa Franja uputio patrijarhu Irineju jasno rečeno da Vatikan ne podržava da se na silu, preko kolena, u Crnoj Gori donese zakon koji bi otvorio vrata neravnopravnosti bilo koje verske zajednice, pa tako i Srpske pravoslavne crkve, ili da se bilo kome otuđi crkvena imovina“.

Na pitanje kako tumači poruku pape Franje poglavaru SPC u vezi sa Predlogom zakona o slobodi veroispovesti u Crnoj Gori, bivši ambasador Srbije pri Svetoj stolici i univerzitetski profesor Darko Tanasković odgovara da jedino što je u ovoj stvari konkretno jeste objavljeni deo odgovora pape Franje na letošnje pismo patrijarha Irineja, kojim je obavestio poglavara Rimokatoličke crkve o neprihvatljivosti Predloga zakona o slobodi veroispovesti u Crnoj Gori.

„Sve ostalo su uglavnom zainteresovana tumačenja prilično šturih i uopštenih saopštenja Svete stolice o razgovorima koje je crnogorski premijer Marković imao u Vatikanu. U skladu sa uobičajenom opreznom retorikom zvaničnog vatikanskog diskursa o delikatnim temama, čini mi se da je ipak dovoljno jasno poručeno da bi sporni zakon valjalo doneti u demokratskoj proceduri i uz saglasnost svih crkava i verskih zajednica. To je, naravno, načelan stav, ali u sadašnjoj, prenapregnutoj situaciji ima nesumnjivu specifičnu težinu i, najblaže rečeno, nije izraz podrške nastojanjima da se ovaj važan i dalekosežan pravni akt usvoji bez obzira na otvoreno protivljenje najznačajnije i najveće crkve u Crnoj Gori“, smatra Tanasković.

I Rimokatolička crkva na udaru Crne Gore

Sagovornik Sputnjika primećuje da se ponekad zaboravlja da bi se, ako bude donet, taj zakon odnosio na sve crkve i verske zajednice, pa tako i na Rimokatoličku crkvu u Crnoj Gori. Bez obzira na to da li bi bio dosledno primenjivan i na nju, Vatikan svakako i tu činjenicu uzima u obzir, dodaje Tanasković.

„Podržavljenje crkvene imovine principijelno je problematično za Svetu stolicu, pa i za svaku crkvu i versku zajednicu. Videćemo kako će se stvari dalje razvijati. Kad je reč o pristupu osetljivoj problematici međuverskih i međucrkvenih odnosa na Balkanu, papa Franja je zasad pokazao visok stepen doslednosti, uključujući i puno uvažavanje interesa SPC. To je činjenica koja se mora pozitivno oceniti, bez obzira na endemsko nepoverenje, pa i animozitet prema Vatikanu, koji iz poznatih i shvatljivih razloga karakterišu veliki deo srpskog javnog mnjenja“, kaže bivši ambasador Srbije pri Svetoj stolici.

On ukazuje na to da, ako se pročitaju reagovanja na društvenim mrežama povodom papinog stava o donošenju zakona o slobodi veroispovesti u Crnoj Gori, gotovo da i nema povoljnih.

„Smatra se da je i to deo vatikanske zavere protiv SPC i Srba u širem smislu, ali to je naš problem i naša realnost sa kojom se mora odgovorno računati, ali se prema njoj i argumentovano, istorično i realistično kritički odnositi. Ta tema, međutim, prevazilazi odgovor na jedno konkretno pitanje, ali mu stvara neizbežan kontekst“, zaključuje Darko Tanasković. 

Podsetimo, Vlada Crne Gore utvrdila je Predlog zakona o slobodi veroispovesti ili uverenja i pravnom položaju verskih zajednica, kojim se garantuje pravna sigurnost svakoj verskoj zajednici.

Crnogorska opozicija i Srpska pravoslavna crkva spornom smatraju odredbu zakona koja se odnosi na imovinu verskih zajednica. U članu 62. se, naime, navodi da će verski objekti i zemljište koje koriste verske zajednice na teritoriji CG, koji su izgrađeni ili pribavljeni iz javnih prihoda države ili koji su bili u državnoj svojini do 1. decembra 1918. godine, postati državna svojina ako ne postoje dokazi o pravu svojine verskih zajednica nad tim objektima.

Srpska pravoslavna crkva smatra da Vlada Crne Gore namerava da preko tog zakona preuzme imovinu SPC u Crnoj Gori.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala