Slom iranskog nuklearnog sporazuma udariće na tržište sirovina i finansije

© Sputnik / Vladimir Astapkovič / Uđi u bazu fotografijaMinistar spoljnih poslova Rusije Sergej Rjabkov
Ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Rjabkov - Sputnik Srbija
Pratite nas
Propast nuklearnog sporazuma s Iranom uticala bi, pored ostalog, na tržište sirovina, a Moskva se nada da Vašington shvata koji su rizici takvog razvoja događaja, upozorio je zamenik šefa ruske diplomatije Sergej Rjabkov.

„Ni Iran, ni SAD, ni Evropa, niti ostatak sveta neće imati koristi od propasti sveobuhvatnog dogovora o iranskom nuklearnom programu. Porast napetosti mogao bi da preraste u otvoreni sukob i da donese teške posledice celom svetu, da pogodi ekonomiju, tržište sirovina i finansijsko tržište“, rekao je Rjabkov i dodao da se nada da je Vašington svestan toga.

Rjabkov je na Moskovskoj konferenciji o neširenju nuklearnog naoružanja rekao da bi potpuni raspad Zajedničkog sveobuhvatnog plana dejstava u vezi sa iranskim nuklearnim programom doveo do nove velike krize na Bliskom istoku.

Iranska zastava ispred zgrade Međunarodne agencije za atomsku energiju u Beču - Sputnik Srbija
Iran počeo sa obogaćivanjem uranijuma

„Danas, kada je Teheran bio prinuđen da krene putem delimičnog obustavljanja svojih dobrovoljnih obaveza, koje ne prevazilaze okvire Sporazuma o neširenju nuklearnog oružja i Sporazuma o sveobuhvatnim garancijama, iransko rukovodstvo redovno potvrđuje principijelnu spremnost da se vrati parametrima usaglašenim 2015. godine, čim bude otklonjena njegova legitimna zabrinutost zbog toga što Amerikanci i Evropljani ne ispunjavaju svoj deo obaveza iz Sveobuhvatnog plana“, rekao je Rjabkov.

Teheran brani nuklearni sporazum diplomatijom

Zamenik šefa iranske diplomatije Abas Arakči je tokom nastupa na moskovskoj konferenciji rekao da se Teheran nada da će spasiti nuklearni sporazum diplomatskim putem.

„Iran je počeo da smanjuje obim svojih obaveza iz Zajedničkog sveobuhvatnog plana dejstava, na osnovu paragrafa 36 tog Sporazuma. Iran ostvaruje svoje pravo, a cilj je zaštita Sporazuma, a ne njegovo ubistvo. Zbog toga dajemo dovoljno vremena — dva meseca do svake sledeće etape, da bi se diplomatski rad nastavio. To je naš stav, nastavićemo diplomatski rad“, naglasio je Arakči.

Zamenik ministra inostranih poslova Irana Abas Arakči - Sputnik Srbija
Ekskluzivno: Iran objavio šta očekuje od Evrope
On je naglasio da Iran ni pod kakvim okolnostima neće proizvoditi ili kupovati nuklearno oružje.

„Zajednički sveobuhvatni plan dejstava, zapravo, nema rok važenja. Obaveza Irana da ne teži ovladavanju nuklearnim oružjem je nepromenljiva, a na to je ukazano u prvoj tački Sporazuma“, dodao je Arakči. 

On je, međutim, naglasio da pritisci neće primorati Teheran da pristane na ustupke SAD.

„To je ekonomski rat, to nije moje opredeljenje, to su reči Donalda Trampa, on je pokrenuo ekonomski rat protiv Irana. U tim uslovima, u uslovima ekonomskog rata, mi ne pregovaramo, ne podležemo pritisku, prvo mora biti prekinuta vatra, za obe strane, da bi se one vratile na početne pozicije. Iran je za to spreman“, rekao je Arakči.

On je dodao da, ukoliko ne bude pronađeno rešenje za nuklearni sporazum, on može da propadne vrlo brzo, čak i nekoliko meseci pre izbora u SAD.

Centrifuge u iranskom nuklearnom pogonu  - Sputnik Srbija
Lavrov: Vašington je koren iranskog nuklearnog problema

„Do predsedničkih izbora u SAD ima još godinu dana, ali ako ne uspemo da pronađemo rešenje za Zajednički sveobuhvatni plan dejstava i za izlazak iz krize u kojoj se sada nalazimo, Sporazum bi mogao da propadne u narednim mesecima, čak i nekoliko meseci pre izbora u SAD“, rekao je Arakči.

Šestorka međunarodnih posrednika (Velika Britanija, Nemačka, Kina, Rusija, SAD i Francuska) i Iran potpisali su 2015. godine Zajednički sveobuhvatni plan dejstava u vezi sa iranskim nuklearnim programom. Sporazumom je predviđeno ukidanje sankcija Teheranu, u zamenu za organičavanje iranskog nuklearnog programa. SAD su u maju 2018. godine objavile da istupaju iz Sporazuma i obnovile sankcije protiv Irana.

Sporazum o neširenju nuklearnog oružja (koji važi od 1970. godine) podrazumeva da nuklearno oružje ima samo pet zemalja (Sovjetski Savez, SAD, Velika Britanija, Francuska i Kina) i zabranjuje pojavu novih nuklearnih država. „Nuklearna petorka“ se obavezala da ne predaje nuklearno oružje drugim zemljama i da ne pomaže u njegovoj proizvodnji.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala