Poslanica Evropskog parlamenta: „Severni tok 2“ se ne može zaustaviti

© Sputnik / Igorь Zarembo / Uđi u bazu fotografijaDostavljanje cevi u luci Vizbi na ostrvu Gotland za postavljanje gasovoda po dnu Baltičkog mora u okviru realizacije projekta "Severni tok"
Dostavljanje cevi u luci Vizbi na ostrvu Gotland za postavljanje gasovoda po dnu Baltičkog mora u okviru realizacije projekta Severni tok - Sputnik Srbija
Pratite nas
Pozivi da se zaustavi gradnja „Severnog toka 2“ su neizvodljivi i politički motivisani, izjavila je estonska poslanica u Evropskom parlamentu Jana Tom.

Tomova je pretpostavila da takvi razgovori političara neće preći na praktični nivo.

„Borba protiv ’Severnog toka 2‘ je nekako čudna. Danska se već složila oko toga. S kim se boriti? Nije jasno. Poziv ukrajinske strane je politički motivisan. U praktičnom smislu, ne vidim kako može da se zaustavi gasovod“, prokomentarisala je ona za televiziju „360“.

Evroposlanica je podsetila da se Estonija „istorijski“ protivi „Severnom toku“. Istovremeno, rukovodstvo zemlje, prema njenom mišljenju, neće lako moći da koordiniše suprotna gledišta Nemačke i Estonije.

Ranije je premijer Ukrajine Aleksej Gončaruk pozvao ministra spoljnih poslova Estonije Urmasu Rejnsalu na zajedničku borbu protiv izgradnje gasovoda. Estonski ministar složio se sa potrebom da se koordinišu koraci za suprotstavljanje projektu.

Izgradnja gasovoda „Severni tok 2“

Projekat „Severni tok 2“ podrazumeva izgradnju dva kraka gasovoda, čiji će ukupni kapacitet iznositi pedeset pet milijardi kubnih metara gasa godišnje, od obale Rusije, preko Baltičkog mora, do Nemačke. Novi cevovod trebalo bi da bude izgrađen pored „Severnog toka“.

Danska je prošle nedelje izdala dozvolu za polaganje cevi gasovoda jugoistočno od Bornholma u Baltičkom moru. Ranije je projekat bio dogovoren sa Nemačkom, Švedskom i Finskom.

Postavljanje cevi za gasovod Severni tok 2 - Sputnik Srbija
Vašington i Varšava razmatraju opstrukciju „Severnog toka 2“

Protiv realizacije gasovoda se zalaže nekoliko država, a naročito Ukrajina, koja se plaši gubitaka prihoda od ruskog goriva, i Sjedinjene Američke Države, koje imaju ambiciozne namere za izvoz svog gasa u Evropu. Osim toga, Letonija, Litvanija i Poljska smatraju da je ovo politički projekat.

Istovremeno, Nemačka je više puta naglašavala da gasovod smatra komercijalnim projektom. Norveška i Austrija takođe se aktivno zalažu za izgradnju gasovoda, koji vide kao mogućnost za jačanje evropske energetske bezbednosti.

Rusija je više puta pozivala da se gasovod ne posmatra kao instrument uticaja. Prema rečima predsednika Rusije Vladimira Putina — Moskva se prema ovom projektu odnosi isključivo kao prema ekonomskom projektu.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala