Uzbuna u Vatikanu: Nestaje li i katoličanstvo u ognju Amazonije

© AP Photo / Andrew MedichiniPapa Franjatokom mise pred početak "Zelenog Sinoda" sa domorodačkim stanovništvom Amazonije
Papa Franjatokom mise pred početak Zelenog Sinoda sa domorodačkim stanovništvom Amazonije - Sputnik Srbija
Pratite nas
Papa Franja otvorio je „Zeleni Sinod“, samit katoličkih prelata, posvećen Amazoniji i zaštiti tog regiona. Pred katoličkom crkvom u Latinskoj Americi stoje još neka iskušenja.

„Isus je na zemlju došao, ne kao večernji lahor, nego kao požar — ali požar koji, poput gorućeg grma, onog kroz koji je Gospod govorio Mojsiju, gori, a ne razara“, rekao je papa Franja kada je otvorio zasedanje Biskupskog sinoda, posvećenog Amazoniji i zaštiti životne u tom regionu. Amazon je bio žarište katastrofalnih požara do te mere da je postao globalni problem.

© AP Photo / Leo CorreaAmazonija u plamenu - najveći požari od 2010. zahvatili su ovu regiju u leto ove godine, što je podstaklo zabrinutost vezano za klimatske promene.
Uzbuna u Vatikanu: Nestaje li i katoličanstvo u ognju Amazonije - Sputnik Srbija
Amazonija u plamenu - najveći požari od 2010. zahvatili su ovu regiju u leto ove godine, što je podstaklo zabrinutost vezano za klimatske promene.

„Koliko puta je umesto evangelizacije nastupila kolonizacija? Bože nas sačuvaj pohlepe novih kolonijalizama. Vatra potpaljena interesima koji razaraju, poput one koja je nedavno opustošila Amazoniju, nije vatra Jevanđelja“, dodao je poglavar Katoličke crkve.

Ekologija i evangelizacija

Skupu koji se u Bazilici svetog Petra u Rimu održava pod nazivom „Amazonija — novi putevi za crkvu i integralnu ekologiju“ prisustvuje 184 učesnika, od kojih 113 iz panamazonskog područja i 13 poglavara dikasterija Rimske kurije.

Prema rečima kardinala Antonia Baldiserija, glavnog sekretara Sinoda, u žarištu sastanka su „novi putevi radi evangelizacije Božjeg puka, ponajpre urođenika, često zaboravljenih i lišenih perspektive mirne budućnosti, pa i zbog krize amazonske prašume, kapitalno važnih pluća naše planete“. Svrha skupa su, dakle, evangelizacija i ekologija.

© AP Photo / Andrew MedichiniPapa služi misu pred početak sinoda posvećenog zaštiti Amazonije. Misi su sasluživali stanovnici ugroženih područja, mnogi od njih noseći na glavama tradicionalne pernate krune i obojenih lica.
Uzbuna u Vatikanu: Nestaje li i katoličanstvo u ognju Amazonije - Sputnik Srbija
Papa služi misu pred početak sinoda posvećenog zaštiti Amazonije. Misi su sasluživali stanovnici ugroženih područja, mnogi od njih noseći na glavama tradicionalne pernate krune i obojenih lica.

Papinu encikliku citirao je i brazilski kardinal Klaudio Humes:

„Ne postoje dve odvojene krize, jedna ambijentalna, a druga socijalna, nego samo jedna jedinstvena i kompleksna socioambijentalna kriza. Smernice za rešenja iziskuju integralan pristup radi suzbijanja siromaštva, vraćanja dostojanstva isključenima i, istovremeno, očuvanja prirode“, rekao je on, dodajući da je to „integralna ekologija, koju zastupa papa“.

Katolička crkva u potrazi za samom sobom

Prema rečima nekadašnjeg jugoslovenskog ambasadora u Meksiku Dušana Vasića, vatikanski skup plod je dugogodišnjeg papinog zalaganja. Deo enciklike „Laudato si“ već je postao deo Deklaracije o klimatskim promenama i zaštiti životne sredine, koja je usvojena u Parizu 2015. godine.

Iz naziva sastanka može se, kaže Vasić, zaključiti da je on, kako religijski i duhovni, tako i politički i ideološki.

„Crkva traži sebe i traži povod da ojača svoj uticaj u onom delu sveta u kome je počeo vidno da slabi. Crkva želi da pokaže kako se prilagođava onome što se dešava u svetu, da razume procese i sposobna je da na njih pruži odgovor“, objašnjava Vasić.

Dobro osmišljeno u Vatikanu, okupljanje latinoameričkih prelata reakcija je, prema Vasićevoj oceni, na uticaj protestantskih crkava, koji se utvrdio u Latinskoj Americi.

Skupe greške Jovana Pavla

Druga polovina 20. veka bila je doba iskušenja za katoličku crkvu na kontinentu koji je papa Jovan Pavle Drugi, na početku svog pontifikata, označio kao „mladi kontinent pun nade“. Međutim, podela na visoki kler, koji je podržavao diktatorske latinoameričke režime i na niže, često radikalizovano sveštenstvo, koje se zalagalo za to da crkva stane na stranu siromašnih i potlačenih, uzrokovalo je duboku podelu i plodno tle za uticaj protestantskih crkava.

Iako je više puta posetio sve latinoameričke države, od komunističke Kube do Pinočeovog Čilea, iako je na kontinentu imao i mirotvoračku ulogu, kao kada je posredovao da između Argentine i Čilea ne dođe do rata, iako su u njegovu slavu ispevane mnoge pesme, čak i himna fudbalskog kluba Fluminense iz Rio De Žaneira, Jovan Pavle Drugi nije uspeo da se snađe na tom kontinentu.

Tako je njegov napad na sveštenika Ernesta Kardinala, koji je postao ministar kulture u komunističkoj Vladi Nikaragve, doveo do toga da bude izviždan pred pola miliona vernika.

U to vreme, na jednoj strani stajao je Vatikan, a na drugoj katolički sveštenici iz Latinske Amerike, koji su se zalagali za socijalnu pravdu, pravednu raspodelu bogatstva i uključivanje siromašnih u političke procese, okupljeni oko „teologije oslobođenja“, pokreta ozvaničenog u kolumbijskom gradu Medeljinu 1968. godine.

© AP Photo / Andre PennerDesetine hiljada pripadnika brazilske evangelističke protestantske zajednice prisustvuje "Maršu za Isusa", tradicionalnom skupu koji se svake godine održava u Sao Paulu. Samo do 2005, godine smrti pape Jovana Pavla II, katolička crkva u Brazilu izgubila je 16 odsto vernika.
Uzbuna u Vatikanu: Nestaje li i katoličanstvo u ognju Amazonije - Sputnik Srbija
Desetine hiljada pripadnika brazilske evangelističke protestantske zajednice prisustvuje "Maršu za Isusa", tradicionalnom skupu koji se svake godine održava u Sao Paulu. Samo do 2005, godine smrti pape Jovana Pavla II, katolička crkva u Brazilu izgubila je 16 odsto vernika.

Samo u Brazilu, do 2005. godine i smrti Jovana Pavla Drugog, katolička crkva izgubila je 16 odsto vernika. Broj vernika koji pripadaju protestantskim zajednicama narastao je na oko 50 miliona na kraju pontifikata ovog pape.

„Ako je u Latinskoj Americi danas prosek protestanata oko 20 odsto, u Meksiku je nešto iznad 10 odsto, u grupi zemalja kao što su Peru, Ekvador, Kolumbija, Venecuela, Argentina i Panama dostigao je 15 odsto, u Brazilu, Kostariki i Portoriku dostigao je 20 odsto, a u Gvatemali, Hondurasu i Nikaragvi je dostigao čak 40 odsto“, kaže Vasić.

„Samo od 1970. godine, kada je iznosio 92 odsto, broj građana Latinske Amerike koji se izjašnjavaju kao katolici opao je na 69 odsto u 2014. godini“, dodaje Vasić.

Koliko su protestantske sekte proširile uticaj, možda najbolje govori primer Brazila. Brazilski predsednik Žair Bolsonaro i sam je 2015. godine konvertirao iz katoličanstva na evangelizam. Od 513 poslanika u Nacionalnoj skupštini Brazila, čak 91 pripada evangelističkoj crkvi.

Lipa i domoroci

Sa takvom Latinskom Amerikom suočava se papa Franja, prvi Latinoamerikanac na Prestolu svetog Petra. Zato je celokupna ikonografija otvaranja „Zelenog sinoda“, kako se vatikanski skup još naziva, bila podešena tako da podseća na osnovne probleme sa kojima se suočavaju siromašni slojevi latinoameričkih društava, posebno domorodačko stanovništvo Amazonije.

© AP Photo / Alessandra TarantinoStanovnici Amazonije izvode ritualni ples pred papom Franjom, pre nego što će lipa u čast svetog Franje Asiškog biti zasađena u Vatikanskim vrtovima. Sveti Franja Asiški smatra se svecem zaštitnikom životne sredine.
Uzbuna u Vatikanu: Nestaje li i katoličanstvo u ognju Amazonije - Sputnik Srbija
Stanovnici Amazonije izvode ritualni ples pred papom Franjom, pre nego što će lipa u čast svetog Franje Asiškog biti zasađena u Vatikanskim vrtovima. Sveti Franja Asiški smatra se svecem zaštitnikom životne sredine.

Papa je skup posvetio svetom Franji Asiškom, a u njegovu slavu, dva dana pred otvaranje skupa, zasađena je lipa, oko koje su se u molitvi okupili, u užem krugu domoroci iz Amazonije, a u širem kardinali i drugi prelati.

Tokom služenja mise na početku skupa (euharistijskog slavlja), papi su sasluživali urođenici ukrašeni tradicionalnim pernatim krunama.

Ovakav papin pristup problemu nije unutar crkve primljen od svih sa odobravanjem. Uoči papinog imenovanja trinaest novih kardinala, na početku Ulice pomirenja, koja vodi do Trga svetog Petra, okupilo se nekoliko desetina demonstranata, koji su, klečeći, molili Boga protiv pontifikata pape Franje.

Kako pobediti Bolsonara?

Drugi protivnik papskog sinoda, posvećenog zaštiti Amazonije, je brazilski predsednik Žair Bolsonaro, koji se i papi suprotstavlja sa pozicija suverenizma, tvrdeći da Amazonija ne pripada svetu, već samo Brazilu.

„Onog trenutka kada je Bolsonaro krenuo putem političkog uspona, plasirao je ideju, blisku američkim interesima, da otvori vrata za strani kapital, radi dalje eksploatacije i raskrčivanja područja bogatih mineralima za dolazak stranih kompanija i plasiranje njihovih investicija. Brazil je u poslednjih sedam, osam godina, prošao kroz fazu ekonomskog posrtanja i Bolsonaro je to hteo da nadoknadi američkim kapitalom. Sa takvom politikom naišao je na podršku moćnih kapitalističkih krugova u svetu, ali je naišao i na otpor onih koji su želeli da sačuvaju, kako prava domorodačkog stanovništva, tako i bogatstvo prirode, koje to područje sadrži“, objašnjava Vasić.

Bolsonaro se konfrontirao sa papom i sa crkvom preko svog ministra unutrašnjih poslova, koji je izjavio da je „zeleni Sinod“ mešanje u unutrašnje stvari Brazila.

© AP Photo / Silvia IzquierdoDemonstrant nosi masku sa likom brazilskog predsednika Žaira Bolsonara dok u rukama drži maketu motorne testere, na protestu u odbranu Amazonije, 5. septembra 2019.
Uzbuna u Vatikanu: Nestaje li i katoličanstvo u ognju Amazonije - Sputnik Srbija
Demonstrant nosi masku sa likom brazilskog predsednika Žaira Bolsonara dok u rukama drži maketu motorne testere, na protestu u odbranu Amazonije, 5. septembra 2019.

Požari su, prema Vasićevoj oceni, bili indikator nesposobnosti i nespremnosti režima da spreči katastrofu. Bio je to dobar izgovor da dovede naciju pred svršen čin i da iskrči delove prašume i počne istraživanja rudnog i mineralnog bogatstva.

Čini se da će Bolsonaro biti opasniji protivnik papi u nastojanju da se Amazonija i njeno stanovništvo zaštiti. Još u martu su prokatolički listovi u Brazilu pisali o obaveštajnim merama pod koje su stavljeni značajni sveštenici, biskupi i kardinali iz oblasti Amazonije. Prema tim informacijama, Bolsonarov režim ih je označio kao „crvene popove“ i počeo je da ih prati i prisluškuje.

Izgleda da je na redu svojevrstan duhovni pritisak na brazilskog predsednika da ublaži svoje delovanje u Amazoniji i da zaštiti taj region.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala