Da li je otkriveno šta je prava meta Albanaca na Novom brdu?

Pratite nas
Institut za zaštitu spomenika privremenih institucija Prištine zaustavio je radove na restauriranju srednjovekovne srpske tvrđave na Novom Brdu, iako je Kompanija „Koto“ iz Srbije, koju je Unesko izabrao za ovaj poduhvat, dobila dozvolu za rad od kosovskih privremenih institucija.

Ova kompanija je tokom restauracije tvrđave u unutrašnjosti tog zdanja pronašla pravo kulturno blago raspoređeno na površini od oko 400 metara kvadratnih, u čijem sastavu se nalazi crkva sa ostacima fresaka, parno kupatilo, ostaci palate, dva objekta, ulice, trg i cisterne sa bunarima.

Za doktora Marka Popovića, koautora monografije posvećene pravoslavnoj Crkvi Sveti Nikola u Novom Brdu, ovo nije nikakva novost, jer upravo o ovome sa svojom koleginicom piše knjigu koja bi trebalo da se pojavi iduće godine.

Jedinstveno, a srpsko

„Istražen je zamak ili citadela Novog Brda, gde su nađene građevine koje su izuzetno zanimljive. Nađeni su ostaci dvospratne palate, i još jedna palata, u kojoj se nalazila velika dvorana i ostaci parnog kupatila, koje je potpuno jedinstveno na našem području. To je ono što mi zovemo kulturno blago i nešto što do sada nismo imali. Sve to je istraženo, iskopano i konzervirano i prezentovano. I to nema veze sa ovim aktuelnim pričama o bedemima tvrđave, koje se sada pletu“, kaže naš sagovornik.

Doktor Popović naglašava da treba razlikovati deo koji se odnosi na istraživanje crkve Svetog Nikole na Novom Brdu i deo kulturnog blaga u zamku Novog Brda, koji je na susednom visu i nema nikakve sumnje da je u oba slučaja reč o srpskom kulturnom nasleđu.

Priština jača od Uneska?

„To je najveći srpski srednjovekovni grad. U 14. veku i u prvoj polovini 15. veka nalazio se u središtu rudarske zone, gde je vađeno srebro, a u Novom Brdu su se nalazile kovnice srpskog srednjovekovnog novca. U zamku je stolovao vojvoda, ili srpski namesnik srpskog vladara, a kada je srpski vladar dolazio na Novo Brdo, onda je tu bio dvor srpskog vladara. Naročito Despota Stefana“, priča sagovornik Sputnjika.

Nema dakle, uveren je on, nikakve dileme da su u pitanju objekti koji pripadaju srednjovekovnom srpskom gradu Novom Brdu.

Po njegovim rečima — Novo Brdo osnovano je početkom 14. veka, a Turci su ga zauzeli sredinom 15. veka, kada je grad počeo i da se gasi. Srpska javnost, napominje naš sagovornik, nije bila zainteresovana za ovo otkriće, kada su na njemu radili 2015. i 2016. godine.

Spor počeo u junu

Inače, kompanija „Koto“ saopštila je da je sprovela čitav postupak restauracije u saglasnosti sa projektom, čija je priprema, prema Unesku, bila poverena projektantskom birou „Omega inženjering“ iz Dubrovnika. Iz kompanije su izjavili da su zatečeni odlukom instituta za zaštitu spomenika kosovskih institucija da se zaustavi restauracija, posebno imajući u vidu da su imali dobru saradnju sa njima u dosadašnjoj realizaciji projekta.

Podsećamo — Priština je počela da pravi probleme oko srpskih građevina na Novom Brdu još u junu, kada je tadašnji premijer privremenih institucija Prištine Ramuš Haradinaj ostatke pravoslavne Crkve Svetog Nikole u Novom Brdu pokušao da predstavi kao katoličko nasleđe, navodeći da je reč o trobrodnoj bazilici, koja nije svojstvena pravoslavnim građevinama.

Istraživanja između 1957. i 1960. godine jasno su pokazala da je u pitanju pravoslavna crkva. Ona je građena u dve etape — prvobitna crkva sagrađena je oko 1369. godine, imala je moravsku plastiku i najverovatnije je bila zadužbina ili kralja Vukašina, ili jedan od prvih spomenika kneza Lazara.

Kada se Srpska pravoslavna crkva pobunila zbog svojatanja istorije, na tvrđavi na Novom Brdu postavljena je zastava samoproglašene republike Kosovo, a jedno vreme su specijalne snage privremenih prištinskih institucija bile raspoređene oko cele tvrđave.

Vrhunac svojatanja bio je kada je na ruševinama crkve Svetog Nikole održana katolička misa, uz blagoslov Prištine.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala