Nariškin: Nemoguće pregovarati o bezbednosti sa agresorom

© Sputnik / Kirill Kallinikov / Uđi u bazu fotografijaDirektor Spoljnoobaveštajne službe Rusije Sergej Nariškin, ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov i direktor Savezne arhivne agencije Andrej Artizov na otvaranju izložbe "1939. godina. Početak Drugog svetskog rata" u Moskvi
Direktor Spoljnoobaveštajne službe Rusije Sergej Nariškin, ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov i direktor Savezne arhivne agencije Andrej Artizov na otvaranju izložbe 1939. godina. Početak Drugog svetskog rata u Moskvi - Sputnik Srbija
Pratite nas
Govoreći na otvaranju istorijsko-dokumentarne izložbe „1939. godina. Početak Drugog svetskog rata“, predsednik Ruskog istorijskog društva i direktor Spoljnoobaveštajne službe Rusije Sergej Nariškin je istakao glavnu lekciju političkih događaja koji su se odigrali u to vreme.

Nariškin je podsetio na „neodgovornu i kukavičku politiku“ Engleske i Francuske krajem tridesetih godina prošlog veka, kada su one igrale svoju igru i podsticale Hitlerovu Nemačku da napadne Sovjetski savez.

„Dramatični događaji uoči Drugog svetskog rata omogućavaju nam da izvučemo niz važnih istorijskih zaključaka, od kojih su glavni, po mom mišljenju, da se zajednička bezbednost može ostvariti samo zajedničkim naporima država i da je nemoguće osigurati vlastitu bezbednost na račun drugih, a tim pre cenkati se o bezbednosti sa agresorom“, objasnio je Nariškin.

Osnovu izložbe, koja je danas otvorena u Moskvi, čini oko 300 eksponata, originalnih arhivskih dokumenata, kinohronika, fotografija i muzejskih predmeta. Oni govore o događajima koji su doveli do velikog svetskog sukoba i omogućavaju da se shvate razlozi za neuspeh u stvaranju široke antihitlerovske koalicije, kao i logiku delovanja sovjetskog rukovodstva.

Posebna pažnja posvećena je anglo-franko-sovjetskim političkim i vojnim pregovorima koji su održani u Moskvi u periodu jun-avgust 1939. godine, a koji su u velikoj meri odredili raspoređivanje snaga u Evropi do početka rata. Na primer, govori se o neodređenom stavu Velike Britanije i Francuske po pitanju zaključivanja ravnopravnog vojno-političkog saveza sa SSSR-om, kao i o poljskom kategoričkom odbacivanju sovjetskih predloga za suprotstavljanje nemačkoj ekspanziji.

© Sputnik / Kirill Kallinikov / Uđi u bazu fotografijaEksponat - kapa oficira vermahta iz 1935. godine na izložbi "1939. godina. Početak Drugog svetskog rata"
Nariškin: Nemoguće pregovarati o bezbednosti sa agresorom - Sputnik Srbija
Eksponat - kapa oficira vermahta iz 1935. godine na izložbi "1939. godina. Početak Drugog svetskog rata"

Drugi svetski rat počeo je 1. septembra 1939. godine i trajao je šest godina, do 2. septembra 1945. godine. U njemu je učestvovala 61 država sa 1,7 milijardi ljudi, a vojne operacije su se izvodile u 40 zemalja, kao i na morskim i okeanskim bojištima.

Rat je završen na američkom bojnom brodu „Misuri“ potpisivanjem akta o bezuslovnoj predaji Japana, saveznika Nemačke.

Drugi svetski rat je bio najrazorniji i najkrvaviji u istoriji čovečanstva. U njemu je poginulo više od 55 miliona ljudi. Najveće žrtve imao je Sovjetski savez koji je izgubio 27 miliona ljudi.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala