Slučaj Epstajn — dekadencija kao u Rimskom carstvu pred sam pad

© AFP 2023 / STEPHANIE KEITHPripadnice protestne grupe "Hot mes" drže fotografije Džefrija Epstajna ispred Njujorškog suda.
Pripadnice protestne grupe Hot mes drže fotografije Džefrija Epstajna ispred Njujorškog suda. - Sputnik Srbija
Pratite nas
Slučaj milijardera Džefrija Epstajna, koji već danima šokira ne samo američku javnost, najbolje je ogledalo negativnih vrednosti sistema Sjedinjenih Američkih Država.

Multimilijarder koji je izvršio samoubistvo pre nego što je osuđen za seksualno zlostavljanje maloletnica i trgovinu ljudima, imao je bliske veze i sa aktuelnim i sa bivšim predsednikom SAD Donaldom Trampom i Bilom Klintonom.

Epstajn, donedavno (pozitivan?) primer „američkog sna“, bio je u bliskim odnosima i sa najistaknutijim članovima intelektualne elite, uključujući i brojne nobelovce i profesore najčuvenijih američkih univerziteta.

Povrh svega, kao da seksualno zlostavljanje maloletnica i trgovina ljudima nisu bili dovoljni zločini ovog nekad „uglednog člana“ američkog društva, otkriveno je i da je nameravao da oplodi desetine žena na svojoj farmi u Novom Meksiku, kako bi svetom širio svoju DNK.

© AP Photo / Uma SanghviDžefri Epstajn na suđenju
Slučaj Epstajn — dekadencija kao u Rimskom carstvu pred sam pad - Sputnik Srbija
Džefri Epstajn na suđenju

Uz pomoć krionike, nedokazane naučne discipline, prema kojoj bi ljudska tela mogla biti zamrznuta i vraćena u život u budućnosti. U tom bizarnom eksperimentu pomagali su mu brojni naučnici svetskog glasa.

Milijarder iz jazbine

Slučaj Epstajn je čudovišan i to kažem nastojeći da budem velikodušan u zgražavanju, izjavio je za Sputnjik Dušan Miklja, pisac i novinar, dugogodišnji dopisnik Tanjuga iz Sjedinjenih Država.

Prema njegovim rečima, slučaj Epstajn je primer kakve sve plodove odgaja sistem u kome je vrhovno načelo profit koji je u velikoj meri, ako ne isključivo, začinjen pohlepom.

Miklja dodaje da je slučaj Epstajn poučan zato što je reč o izuzetno bogatom čoveku koji je bio prisutan u svim porama tzv. otmenog i uticajnog društva, a pritom je „kao ličnost dospevao do nivoa jazbine“ i do poriva i poruka koji se obično pripisuju nekim varvarskim društvima.

„Moram da pomenem Dantea koji u ’Božanstvenoj komediji‘ u čuvenom poglavlju ’Inferno‘ kaže da je najveći ljudski porok gramzivost. Naizgled, to nema toliko veze sa optužbama protiv Epstajna za ’korišćenje maloletnica‘ u seksualne svrhe i trgovinu ljudima, ali ima zato što ga ma kolika količina novca koja se neprestano uvećava, nije dovela na put makar normalnog čoveka“, kaže Miklja.

Koga briga za Teslu i Edisona

Naš sagovornik dodaje da novac nije nešto što može da određuje bilo kakvu vrednost, iako, naravno, ljudima u oskudici može da bude koristan.

Međutim, ako se kao na primer američkog uspeha ili „američkog sna“ uvek ukazuje na bogatstvo, onda je slučaj Epstajn primer koji govori o nečemu sasvim drugačijem.

© REUTERS / Dronebase Dronebase„Ranč beba“: Epstajnovo imanje u Novom Meksiku gde je planirao da sprovodi bizarne eksperimente
Slučaj Epstajn — dekadencija kao u Rimskom carstvu pred sam pad - Sputnik Srbija
„Ranč beba“: Epstajnovo imanje u Novom Meksiku gde je planirao da sprovodi bizarne eksperimente

Miklja se prisetio vožnji turističkim brodovima i autobusima po Njujorku, u kojima vodiči retko kad objašnjavaju znamenitosti grada, poput hotela u kojima su boravili Tesla ili Edison, već se kao primer uspeha uvek navodi bogatstvo, odnosno vodiči bi govorili turistima kolika je, u milionima dolara, vrednost pojedinih zgrada.

„Dakle, sve je u parama. A kakvo ishodište na kraju imaju pare, odnosno nezamislivo velike pare, upravo slučaj Epstajn veoma dobro pokazuje“, ističe Miklja.

Pad Rimskog carstva

Bogatstvo i novac su nešto što se u sistemu vrednosti, u takvom jednom društvu smatraju najvećom vrlinom. U takvom društvu vrlina nije čestitost, a porok nije gramzivost. Vrlina je bogatstvo, a skromnost i uzdržanost i na kraju krajeva normalnost nešto je što se ne preporučuje previše, smatra Miklja.

Prema njegovim rečima, današnja Amerika, posle slučaja Epstajn, apsolutno se može uporediti sa dekadentnom fazom Rimskog carstva.

„Sve velike imperije kad su bile na vrhuncu najveće moći i kad bi posle krenule putem silaska, najvidljivije obeležje pada bila je upravo ta dekadencija. A dekadencija je samo otmena reč za propadanje svake vrste, pre svega moralno i intelektualno“, kaže sagovornik sputnjika.

A čini se da se tako nešto upravo dešava u SAD, zaključio je Miklja.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala