Muzej magaraca iz Crne Gore na svetskim turističkim mapama

CC0 / piksabej / Magarac
Magarac - Sputnik Srbija
Pratite nas
Farma magaraca otvorena je 2015. godine i predstavlja pravu atrakciju za sve posetioce. Kako bi upotpunili ponudu, domaćini i vlasnici farme, porodica Darka Saveljića, odlučili su da otvore — Muzej magaraca.

Muzej čine sva ona oruđa koja su korišćena za rad, poput — razgrtača, kola, samara, plugova; dakle, sve ono što je magarca nekada stavljalo pod teret vuče, prenosi „Anadolija“.

Darko Saveljić, vlasnik farme magaraca, kaže da je farmu do sada posetilo više od 56.000 posetilaca.

„Napravili smo Centar za posetioce koji funkcioniše u okviru farme, a tu je i Muzej magaraca. U muzeju su izložena i oruđa koja su korišćena sa magarcima: kose, razgrtači, kola, samari“, kaže Saveljić.

Otvaranju muzeja prisustvovao je veliki broj prijatelja farme, ali i ljubitelja ove veoma inteligentne životinje.

CC0 / piksabej / U Crnoj Gori magarci su ugrožena vrsta...
Muzej magaraca iz Crne Gore na svetskim turističkim mapama - Sputnik Srbija
U Crnoj Gori magarci su ugrožena vrsta...

„Farma je vrlo popularna, ne samo u Crnoj Gori, nego i van, i preporučuju je svetski vodiči — ’Lonli planet‘, ’Tripadvajzer‘, a odnedavno i aviokompanija ’Rajaner‘ — kao jednu od 11 destinacija koju turisti mogu da vide u Podgorici i oko Podgorice. Imamo mnogo stranaca, pa nam se čini da sa muzejom i Centrom za posetioce objedinjujemo tu ponudu“, ističe Saveljić.

Magarac njače uoči povorke „Device od Atalaie“ tokom Svete nedelje u Alkošeteu, u blizini Lisabona. - Sputnik Srbija
Dresirani magarac-lopov krade drva
Ono što ovaj muzej čini drugačijim u odnosu na ostale jeste način plaćanja ulaza. Posetioci kao ulaznicu donose — kilogram šargarepe ili jabuka po osobi, koje daju magarcima kao poslasticu.

„Sada je 40 magaraca na farmi, ali ide se na puno veći broj, i to zbog jednog od ciljeva farme, a to je — zaštita magaraca od izumiranja“, najavljuje vlasnik ove neobične zajednice. 

„Bilo ih je na hiljade u ovom krševitom delu države, gotovo da nije bilo kuće da nije imala magarca. Izgubili su bitku sa tehnološkom revolucijom: koriste se traktori i kultivatori, ljudi su otišli sa sela, tako da je magarac postao životinja koja ničemu ne služi. Oni su do otvaranja farme postali jedna od najugroženijih vrsta u Crnoj Gori, a i dalje su veoma ugroženi, jer ih nema više od 150, i to sve zajedno sa našom farmom. Dovoljno je reći da je jedan magarac koštao 25 evra kada sam otvorio farmu, verovali ili ne. Danas ne možete da ga kupite za cenu nižu od 150 ili 200 evra“, istakao je Saveljić.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala