Preti li pucanje američkog balona

© RT . © pexels.comMehur
Mehur - Sputnik Srbija
Pratite nas
Nema sumnje da će do kraja jula opet biti odobreno novo podizanje „plafona“ državnog duga SAD, koji je premašio 22 biliona dolara. Zvuči paradoksalno, ali pitanje je — kome će mahanje tim podatkom u predizbornoj kampanji za novog predsednika Amerike biti više od pomoći: demokratama ili Trampu.

Javnost, koja je već godinama navikla na priče o novom rastu američkog duga koji preti da probije „plafon“ koji mu je Kongres odredio, opet je obaveštena da su SAD suočene sa istim problemom. U novom izveštaju budžetske uprave Kongresa navedeno je da je budžetski deficit od oktobra 2018. godine, kada u Americi započinje svaka budžetska godina, dostigao 746 milijardi dolara, a da će do njenog isteka u novembru dostići bilion dolara. Državni dug SAD početkom marta je premašio 22 biliona dolara, a zakonska ograničenja onemogućavaju dalje zaduživanje.

Probijanje granice

Šta je to, međutim, zabrinulo „Dvopartijski centar za politiku“, tink-tenk organizaciju u Vašingtonu, pa je ocenila kako su SAD „u velikom riziku“ i da bi u septembru mogli da probiju dozvoljenu granicu zaduživanja, ukoliko Kongres ne reaguje. Kao da je to prvi put i kao da se to ne ponavlja iz godine u godinu.

Da li će Uprava za trezor SAD, odnosno Ministarstvo finansija, morati da objavi da nije u stanju da servisira deo dugova, ukoliko ne dođe do podizanja „plafona“ i da li to može dovesti i do obaranja državnog kreditnog rejtinga, kako to smatra vašingtonska tink-tenk organizacija, koja upozorava da će Kongres, pre kolektivnog odmora, do 26. jula, morati da dozvoli novo podizanje „plafona“ zaduživanja.

© Sputnik / Waldimir AstapkowitschDolari sa likom Donalda Trampa
Preti li pucanje američkog balona - Sputnik Srbija
Dolari sa likom Donalda Trampa

Oligarsi ruše pravila

Ekonomski analitičar i dobar poznavalac američke scene Branko Pavlović podseća da svi američki budžetski izveštaji uvek konstatuju jednu te istu stvar — da Amerika neuporedivo više troši iz budžeta, nego što prihoduje. Napominjući da to nije ništa novo, on ukazuje da je 2008. godine, kada je eksplodirala kriza, javni dug Amerike bio oko 14.000 milijardi dolara, a sada je prešao 22.000 milijardi. Ta ogromna razlika od 8.000 milijardi dolara uvek predstavlja pokrivanje budžetskog deficita.

Iako SAD imaju striktna pravila do kog nivoa to može da se toleriše, kada se ona suoče sa sistemom u kome vlada finansijska oligarhija, onda, kako objašnjava sagovornik Sputnjika — ta pravila popuštaju.

„I neprekidno će popuštati, sve dok je Amerika na ovom kursu predominacije finansijskog kapitala i manipulisanja dolarom kao rezervnom valutom sveta. Tako da sve te vesti koje bi trebalo da zvuče važno, uopšte nisu važne i Amerika će nastaviti da se zadužuje na isti način sa značajnim budžetskim deficitima, prosto zato što im se može, a sa druge strane, na taj način oni mogu da finansiraju i značajne infrastrukturne projekte, a da ih to suštinski ne košta ništa, jer sva ta zaduženja su u dolarima“, zaključuje Pavlović.

Uvek može da se štampa

„U krajnjoj liniji, uvek mogu da se naštampaju pare i tako plati dug“, napominje on, uz konstataciju da je u pitanju jedan zatvoreni krug iz koga Amerika ne može da izađe dok se ne preokrene ka stvarnim odnosima, realnom sektoru i stvarnoj konkurenciji i dok ne napusti oligopole, monopole i finansijski kapital.

On podseća da američki predsednik Donald Tramp „gura“ politiku infrastrukturnih projekata, što mora da se finansira iz budžetskog deficita koji u tim situacijama sam po sebi nije problem.

© AFP 2023 / Jens Nørgaard Larsen / SCANPIX DENMARKBerza
Preti li pucanje američkog balona - Sputnik Srbija
Berza

„Amerika je infrastrukturno veoma zaostala u odnosu na najrazvijenije zemlje i oni imaju stvarnu potrebu da investiraju izuzetno velika sredstva da bi po kvalitetu infrastrukture dostigli najrazvijenije zemlje sveta. Tako da u tom smislu Trampa svakako ne sekira budžetski deficit i on tome neće pridavati nikakav veliki značaj. Njega interesuje puna zaposlenost i rast BDP-a“, ukazuje sagovornik Sputnjika.

Kampanja u pozadini

„Rast budžetskog deficita i investicija, pa i podizanje carina — guraju cene akcija na berzi na gore“, objašnjava Pavlović i ocenjuje da, dokle god se to događa — Tramp u svojoj predizbornoj kampanji za njegov drugi mandat može time da maše i da kaže da je veoma uspešan predsednik.

Zato ovaj ekonomski analitičar smatra da će Tramp biti vrlo neosetljiv na primedbe u vezi sa gomilanjem američkog duga.

„Nema nikakve sumnje da će opet biti podignut ’plafon‘. Sva ta zatezanja u Kongresu rezultat su zapravo predizbornih kampanja demokrata i Trampove kampanje za naredni mandat, a ne stvarnih rasprava o tome da li treba da se podigne ’plafon‘ ili ne“, ocena je Pavlovića.

„Apostrofiranjem naraslog duga demokrate bi da kažu — kako je sadašnja administracija nesposobna, a republikanci — da je to put kojim Amerika mora da ide, ako misli da bude modernija, bolja i bolje zaposlena“, zaključio je sagovornik Sputnjika.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala