Kijev sledi „prištinski scenario“ (video)

© Press-služba prezidenta Ukrainы / Uđi u bazu fotografijaUkrajina i SAD
Ukrajina i SAD - Sputnik Srbija
Pratite nas
Od pobede Vladimira Zelenskog u predsedničkoj trci u Ukrajini postoji zračak optimizma za buduće odnose Kijeva i Moskve, ali kakva će stvarno biti dalja ukrajinska politika prema Rusiji pokazaće predstojeći vanredni parlamentarni izbori 21. jula.

Ako je suditi po onom što se dešava u predizbornoj kampanji, konstatuje bivši ambasador Srbije Srećko Đukić, predsednik Ukrajine Vladimir Zelenski sa svojom partijom Sluga naroda ubedljivo vodi i moglo bi se reći da će tu biti pozitivnih pomaka.

Đukić podseća da Rusija takođe, sa svoje strane, od pobede Zelenskog šalje pozitivne signale, a pozitivno je reagovala i na ponudu ukrajinskog predsednika da se u Minsku sretne s ruskim kolegom Vladimirom Putinom.

Komentarišući ovu inicijativu Zelenskog, kao i njegov predlog da se „normandijski format“ za rešenje ukrajinskog pitanja proširi učešćem Sjedinjenih Država i Britanije, Bojan Bilbija, urednik lista „Politika“, kaže da ga to podseća na dijalog Beograda i Prištine.

„Iz Prištine čujemo da Amerika treba da rešava kosovski problem, da je Brisel nemoćan, a ovaj predlog iz Kijeva mi liči na to. Ali u Ukrajini idu izbori, i sve što Zelenski priča treba tumačiti u izbornom kontekstu. Nek prođu izbori, da vidimo da li će da pobedi, da li će mu trebati neko da formira vlast i ko je taj neko – a od toga će sve zavisiti“, navodi Bilbija u emisiji „Sputnjik intervju“.

On smatra da Rusija nema razloga da uključuje Ameriku u rešavanje pitanja koja se tiču ruskih građana.

„U Donbasu žive milioni građana Ruske Federacije, kako onda može da se za to pita Amerika. Ona može biti na strani Kijeva kao savetnik, ali ništa više od toga. Takođe, ne može da odlučuje o pitanjima ruske granice, jer ovo pitanje se i te kako tiče režima kontrole na ruskoj granici i toga ko će tu da bude i sa kojom vojskom. Mnoga bezbednosna i humanitarna pitanja ključna za Rusiju se tiču Ukrajine i Donbasa, i sumnjam da bi Rusi dozvolili da Amerikanci, a pogotovo Britanci sada donose nekakve odluke koje bi Rusiju obavezivale“, kaže Bilbija.

Puj pike ne važi ono što smo potpisali

Kako ocenjuje, „normandijski format“ je sasvim dovoljan, samo je problem što se ne sprovodi ništa od dogovora postignutih u okviru njega.

„Kijev nije ispunio nijedno slovo Minskih sporazuma, baš kao što ni Priština nije ispunila ništa od Briselskog“, pravi paralelu Bilbija.

Po njegovom mišljenju, Rusija treba samo da čeka i traži da se to ispuni.

„Ako oni neće, neka kažu pa da vidimo kako će se to dalje rešavati. Ovako je neozbiljno — puj pike, ne važi ono što smo potpisali, a što garantuje zvanični Kijev, a onda okrenu glavu na drugu stranu i kažu — hajde nešto deseto, da ubacimo malo Amerikance. Rusija to sigurno neće dopustiti“, uveren je Bilbija.

Đukić, dotle, ocenjuje da nema rešenja krize u Ukrajini bez Sjedinjenih Država, a objašnjava i zašto:

„Zato što je Ukrajina raspolućena na Zapadu između Evrope i SAD. Amerika ima strateške interese u Ukrajini, a tu je, naravno, i NATO, dok EU oličena u Nemačkoj i Francuskoj ima drugi prilaz ukrajinskoj krizi i posmatra je u mirovnom kontekstu“.

Po mišljenju Đukića, nije realno da se sastanak Putina i Zelenskog saziva a da nema nekog plana. On takođe primećuje da Vašington koči proces sprovođenja Minskih sporazuma jer nije utvrdio svoje strateške interese u tom regionu.

„Sve dok se Amerika ne sporazume s Rusijom i dok se u tom regionu ne uspostavi strateška ravnoteža, ukrajinska kriza će trajati“, zaključuje Srećko Đukić.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala