Moskaljkova, koja se nalazi u zvaničnoj dvodnevnoj poseti Srbiji, istakla je da je saradnja korisna i za razmenu iskustava i kao dobar primer koji postoji u Srbiji navela sprečavanje nasilja u popravno-kaznenim institucijama. „To iskustvo je interesantno za nas. I mi imamo interesantno iskustvo pravnih lekova za povređena ljudska prava u istraživanju kaznenih dela u slučaju kada se odugovlači boravak u zatvoru pre presude, a imamo i mogućnost revizije sudskih postupaka ako se taj zahtev podnosi od strane ljudskog komesara za ljudska prava Rusije", navela je Moskaljkova.
Kaže da postoji veoma dobra saradnja sa ombudsmanom u Srbiji, te da nju prate prijateljski odnosi na najvišem nivou. „Drago nam je da je uspostavljen novi oblik saradnje koji nam daje mogućnost da ojačamo zaštitu ljudskih prava. U bezviznom režimu iz godine u godinu se povećava broj Srba koji odlaze u Rusiju i Rusa koji dolaze u Srbiju da u tim zemljama rade, žive i lakše im je da ostvare svoja prava ako se nama obrate“, rekla je Moskaljkova.
Pašalić je istakao da je korist građana Srbije u ovoj saradnji što njihova prava u Ruskoj Federaciji, kao i za građane Ruske Federacije u Srbiji, štiti još jedna institucija, a to su institucije ombudsmana Srbije i Rusije.
„Sporazum koji je potpisan 2018. godine podrazumeva da se naši građani koji žive i rade u Rusiji, ukoliko se pojavi neki problem, mogu obratiti instituciji ombudsmana u Srbiji i mi ćemo to kroz saradnju sa ruskim ombudsmanom rešiti u kratkom roku, što je mnogo brže i jednostavnije rešavanje problema“, naveo je Pašalić.
Do sada je ombudsman Srbije potpisao osam sporazuma, prema rečima Pašalića, a do kraja godine će biti potpisano još četiri.
Kako je naveo Pašalić, trebalo bi da budu potpisani sporazumi sa Albanijom, Hrvatskom, Mađarskom, a moguće je i da se uspostave bliski kontakti sa ombudsmanima Švedske, Danske, Norveške i Francuske.
Svaka zemlja treba da ima ombudsmana za prava deteta
Ruska zaštitnica građana Tatjana Moskaljkova izjavila je da je u skladu sa Konvencijom o pravima deteta, kojoj su se pridružile mnoge države sveta uključujući i Rusiju, potrebno da svaka zemlja ima dečjeg ombudsmana, odnosno specijalnu instituciju koja odgovara na nezavisnom nivou za prava deteta.
Kako je objasnila, Rusija je prošle godine na federalnom nivou usvojila zakon o uvođenju ombudsmana za prava deteta pri predsedniku Rusije kojim su obuhvaćeni svi neophodni alati kako bi se povećale garancije za ostvarivanje njihovih prava.
Moskaljkova je istakla i da je od velike važnosti da takva institucija postoji, ali i da između nje i institucije zaštitnika građana bude uspostavljena uska saradnja umesto da između njih postoji bilo kakvo rivalstvo.
Ukazala je i da je institucija ombudsmana za prava deteta u Rusiji vrlo efikasna, ne samo da pomaže u nesrećnim slučajevima, već preduzima i preventive mere kako ne bi dolazilo do situacija sa kršenjem prava deteta.
Iz Centra za prava deteta (CPD) za Sputnjik podsećaju da je u našoj zemlji u toku javna rasprava povodom nacrta Zakona o pravima deteta i zaštitniku prava deteta. Osim što je predviđeno da se uvede obavezno srednje obrazovanje, ovaj zakon unapređuje, garantuje i štiti njihova prava u skladu sa Ustavom Republike Srbije, Konvencijom o pravima deteta, i drugim međunarodnim ugovorima koje je naša zemlja potvrdila. Ovim zakonom ustanovljava se institucija zaštitnika prava deteta čija je uloga da štiti i promoviše njihova prava.
Takođe navode i da je posebno značajno da zaštitnik prava deteta bude dostupan samoj deci, da im bude poznat i da ih upoznaje sa sadržajem svoga rada. Pored toga, iz CPD-a ukazuju da deca moraju da znaju da institucija za zaštitu njihovih prava postoji, koja je njena funkcija i na koji način štiti njihove interese.