- Sputnik Srbija
SVET
Najnovije vesti iz sveta

Da li će u „afričkoj Venecueli“ buknuti rat

© AP Photo / AnonymousDemonstranti u glavnom gradu Sudana Kartumu 12. aprila 2019.
Demonstranti u glavnom gradu Sudana Kartumu 12. aprila 2019. - Sputnik Srbija
Pratite nas
Politička situacija u Sudanu izmiče kontroli — najmanje 30 ljudi je poginulo, a mnogo više ih je ranjeno u pucnjavi koja se u ponedeljak ujutro dogodila u glavnom gradu Kartumu, nakon što su snage bezbednosti upale u kamp demonstranata, koji se mesecima bore za uspostavljanje civilne vlasti.

Kamp je postao žarište sudanskog protestnog pokreta, nakon što je početkom aprila sa vlasti zbačen Omar el Bašir, a prelaznu upravu preuzela vojska. Vojska je tada proglasila vanredno stanje i objavila raspuštanje Nacionalne skupštine, lokalnih organa vlasti i suspenziju Ustava.

Demonstranti u Sudanu - Sputnik Srbija
Vojna policija Sudana otvorila vatru na demonstrante u Kartumu

Vojno veće trebalo bi da tokom dve godine nadgleda tranziciju vlasti, ali demonstranti su odbili da se povinuju odlukama vojske i od tada traju svakodnevne demonstracije praćene sukobima vojske i demonstranata.

Nekada najveća afrička zemlja se od okončanja dugogodišnjeg građanskog rata i proglašenja nezavisnosti Južnog Sudana 2011. godine suočava sa teškom ekonomskom krizom. Sudan je pod vlašću Omara el Bašira, koji je vladao od 1989. godine, prošla kroz teške političke i ekonomske krize.

SAD su devedesetih godina prošlog veka stavile Sudan na listu terorističkih država, a čak su i bombardovale okolinu Kartuma. Sukobi u provinciji Darfuru, gde su provladine milicije vršile masakre nad nemuslimanskim stanovništvom uzrokovale su međunarodnu izolaciju Baširovog režima i optužnicu za genocid pred međunarodnim krivičnim sudom.

Povrh svega, gubitak Južnog Sudana odneo je Kartumu bogate prihode od nafte, što je dovelo do teške ekonomske krize.

Početak „pobune“ u Sudanu bio je začetak novog Arapskog proleća, kaže za Sputnjik dugogodišnji dopisnik Tanjuga iz Afrike Dragan Milosavljević i dodaje da je reč o poslednjem pokušaju tzv. „močvare“ (američke duboke države) da uznemiri predsednika Donalda Trampa.

Glavni grad Sudana Kartum - Sputnik Srbija
Dopisnik Sputnjika pretučen u sudanskoj prestonici

Međutim, pokušaj državnog udara samo je polovično uspešan, jer su Kina i Rusija nastojale da sačuvaju postojeći naftovod, koji kreće iz Južnog Sudana.

„To je još jedna energetska bitka koja se vodi između stare američke administracije i, uslovno rečeno, trojke koju čine Putin, Si i Tramp, ali se to još ne vidi dovoljno zbog raznih ’bengalskih vatri‘ koje se pale sa strane. U suštini je reč o pokušaju ’duboke države‘ da omete Trampa, kome Kina i Rusija ’drže leđa‘“, smatra Milosavljević.

Kao i u slučaju Arapskog proleća, reč je o „dirigovanim demonstracijama“ i pitanje je da li su njihovi učesnici svesni ili ne uloge „zombija“ koju bi trebalo da odigraju, ocenjuje naš sagovornik.

A sve te, navodne, demokratske pobune, borbe i promene uvek su u funkciji odnosa snaga u svetu u tom trenutku. Tako je i Mugabe morao da ode uz prethodne konsultacije velikih sila, kao i niz drugih diktatora čiji politički vek traje zavisno od političkog odnosa snaga.

„Ljudi koji se uključuju u takve demonstracije, a tako je bilo i tokom Arapskog proleća, žrtve su kampanja preko društvenih mreža i vrlo često ne znaju šta im je prava pozadina. Ista stvar je i u Sudanu — priča se o više demokratije, ali je reč o tome da li će neko zaustaviti kinesku naftu koja dolazi sa juga i iskrcava se na severu Sudana“, objašnjava Milosavljević.

Demonstranti u Sudanu nose na rukama pripadnika vojske - Sputnik Srbija
Vode li tragovi još jednog državnog udara do Amerike

Prema njegovim rečima, vojska Sudana je u aprilu preuzela vlast i sklonila dotadašnjeg diktatora samo zato da bi sve ostalo isto, a ne da bi došlo do korenitih promena kako su to tražili demonstranti.

U slučaju promena, na vlast bi došla garnitura koja bi bila protiv interesa Kine, Rusije i, uslovno rečeno, nove američke administracije. Kao i u drugim delovima sveta, na terenu se vodi rat između bivše i aktuelne američke administracije, a ljudi koji učestvuju u demonstracijama su žrtve lažiranih pokreta, koji se u stvari bore za interese korporacija.

U slučaju da vojska ne uspe da razbije demonstracije, to bi značilo da je druga strana toliko ojačala da je spremna da preuzme vlast.

Međutim, sličan scenario nije uspeo u Venecueli, gde je, kako kaže Milosavljević, mlađani čovek (Gvaido) trebalo da preduzme vlast, ali su onda Kina i Rusija zalegle za Madura zbog nekoliko stotina milijardi dolara koje su investirale.

„Sad će se ta trojka dogovarati i pitanje je da li će Venecuela pripasti Americi, a Amerika isplatiti Rusiju i Kinu za ono što su investirale, ili će se naći nekakvo drugo rešenje. Međutim, važna je suština, a to je da se trguje, trguje i trguje, što je bolje nego da se ratuje. U vreme Klintonoviih bili smo na samoj ivici armagedona, sada se trguje, a ostalo su samo ’bengalske vatre‘“, zaključuje naš sagovornik.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala