Kritičnih 16 metara: Srbija mora da sačuva Taru (video)

Pratite nas
Klizište u Zaovinama na Tari ugrozilo je veliki broj kuća i objekata, ali i prirodu. U požarima pre sedam godina stradalo je oko 2.000 hektara šuma. Ipak, Tara je i dalje jedna od najlepših i najšumovitijih planina Evrope. I dok svoje blago poklanja ljudima, s pravom očekuje da ono bude i sačuvano, prenosi RTS.

Jezero Zaovine i brana su, za potrebe reverzibilne hidroelektrane „Bajina Bašta“, sagrađeni 1982. godine. Nivo vode oscilira u skladu sa izdatim vodnim dozvolama. Međutim, obala, brdo koje se iznad nalazi i voda koja nedostaje, ovog proleća u zbiru daju rušenje.

Klizišta Umka - Sputnik Srbija
Klizišta – Srbija klizi u ponor

U elektranama kažu da će šteta na objektima, gde postoji pravni osnov, biti nadoknađena. Ukazuju i na to da se pridržavaju svih propisa u režimu vodostaja jezera, koje je u okvirima Nacionalnog parka Tara.

„Najniža dozvoljena kota je 815 metara. Mi smo u ovoj godini imali najnižu kotu 831 metar. Ta kota je 16 metara viša od minimalno dozvoljene“, ukazuje Mikajilo Zlojutro, direktor za proizvodnju energije „Drinsko-limske hidroelektrane“.

Direktor Nacionalnog parka Tara Dragić Glišić ističe da treba da se uvedu procedure sa novim parametrima.

„Sve su procedure sprovedene, dozvole postoje. Znači da verovatno svi zajedno moramo da uvedemo neke nove procedure, da se dozvole donesu ponovo, prema novim elementima i parametrima“, naveo je Glišić.

Požar gašen 36 dana

U Zaovinama je Pančić 1875. pronašao živi fosil flore Evrope — omoriku. Ona je tu preživela ledeno doba.

Posle požara 2012. godine, upravo na obodima ovog sela, gotovo da nije preživelo ništa. Vatrom je bio zahvaćen i spomenik prirode — kanjon Sklopovi.

„Zavod za zaštitu prirode treba sad da ponudi program za njegovu obnovu, za njegovu rehabilitaciju, da se napravi balans u svim sferama ekosistema. Retke prirodne vrste su možda nestale, a možda i nisu, to još dosad niko nije video“, ukazuje Vaso Đurić iz Zaovina.

Nacionalni park pošumljava i neguje šume Tare, ali nadoknada štete, koja je u ekološkom smislu mnogo veća od ekonomske, ovde podrazumeva dugotrajni, veliki trud.

Nikada nije utvrđeno kako je ili ko je izazvao požar na Tari, koji je potom gašen 36 dana.

Statistika kaže da je u takvim slučajevima, najčešće, krivac čovek. A upravo zaboravljajući svoju odgovornost prema prirodi, ljudi zaboravljaju i koliko od nje zavise.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala