Tenzije oko Crnog mora: U slučaju sukoba, brodovi NATO-a bi završili na dnu (video)

© AP Photo / Craig T. Kojima/Honolulu Star-Advertiser Američki brod Zumvalt
Američki brod Zumvalt - Sputnik Srbija
Pratite nas
O predsedničkim izborima u Ukrajini i aktuelnim spoljnopolitičkim previranjima Sputnjik je razgovarao sa Brankom Vlahovićem, dugogodišnjim dopisnikom „Večernjih novosti“ iz Moskve.

Naš sagovornik ističe kako mnogi smatraju da je veliki uspeh Petra Porošenka što je uopšte ušao u drugi krug predsedničkih izbora u Ukrajini, dok ih ne čudi uspeh i prvo mesto Vladimira Zelenskog.  

„Sve statistike pokazuju da je takav rezultat Zelenski postigao zahvaljujući neočekivanoj izlaznosti mladih, koji su u anketama kritikovali vlast ali do sada nisu imali naviku da glasaju. Ako mladi nastave ovako, Zelenski će biti novi ukrajinski predsednik“, kaže Vlahović.

Što se tiče politike koju bi mogao da zastupa, naš sagovornik smatra da bi za njegovu karijeru bilo pogubno da se okrene saradnji sa Rusijom.

„U Ukrajini je iskopan rov mržnje za narednih sto godina i bio bi veliki napredak ako bi se samo rešilo pitanje Donbasa“, objašnjava Vlahović.

Nakon ukrajinske krize, NATO želi da drži tenziju u regionu Crnog mora. U Vašingtonu se obeležava sedam decenija te organizacije, a ministri Alijanse usvajaju paket mera u Crnom moru, koji uključuje daleko veći intenzitet obaveštajnih aktivnosti i prisustvo vojnih brodova Alijanse.

Naš sagovornik smatra da je u pitanju „praznična retorika“ i da je Crno more zatvoreni akvatorijum u koji Zapad ne može da dovodi svoje podmornice jer bi brodovi NATO-a u slučaju sukoba bili brzo potopljeni.

„Šetnja tih brodova po Crnom moru je više zbog propagande nego što je to zastrašivanje Rusije“, kaže dopisnik Novosti.

Ruska pretnja je i ove godine deo propagande Amerike kako bi naterala članice Alijanse da izdvajaju više za njen opstanak.

NATO brodovi u Crnom moru - Sputnik Srbija
Počele vojne vežbe Ukrajine i NATO-a u Crnom moru

„Za podizanje vojnog budžeta, bez prigovora, zalažu se samo Poljaci, spremni da finansiraju američku vojnu bazu. Rusi imaju izreku: gazda koji ima psa ne mora da laje. Sve dok Amerikanci imaju takve poslušnike, oni u propagandnom smislu mogu da im laju. Ova praznična buka ima za funkciju samo da napravi pritisak na one koji nisu voljni da povećavaju svoje vojne budžete. Uveren sam da Putin iskreno govori kada kaže da do rata Rusije i NATO-a ne može da dođe, jer bi to dovelo do atomskog sukoba. Bilo bi smešno da dve najveće svetske velesile zarate, da to traje pet dana, a onda da sednu za pregovarački sto“, rekao je Vlahović.

Na sve pretnje čelnika Alijanse u Moskvi reaguju odmereno ali istovremeno šalju jasnu poruku — da sve zemlje u kojima se nalazi naoružanje upereno protiv Rusije treba da budu svesne rizika.

Obeležavajući NATO jubilej državni sekretar SAD Majk Pompeo rekao je i da se Alijansa na Balkanu suočila s etničkim sukobom, ali da je tom regionu donela stabilnost.

Naš sagovornik smatra da velike sile nikada ne priznaju svoje greške i da bismo bili prenaivni ako bismo očekivali da će neko reći da su članice NATO-a bile na krivoj strani, jer su na priči da su Srbi bili „loši momci“ radili dugi niz godina.

„Sve dok budu postojali oni koji su učestvovali u tim prljavim igrama na Balkanu, ništa se neće promeniti. Tek kada dođu na vlast oni koji nisu uprljali ruke, možda ćemo čuti istinu. Oni će to shvatiti tek kada njima Albanci postanu problem, na šta ne treba da čekamo još mnogo — prema najnovijim policijskim statistikama najviše njihovih gastrabajtera na Zapadu je umešano u kriminal, trgovinu drogom, oružjem, prostitucijom“, izjavio je Vlahović.

Prema informacijama kojima on raspolaže, NATO će, pored baze Bondstil, napraviti još jednu, i to avio-bazu u Albaniji. Oni će iskoristiti Albance koji su najmlađa evropska nacija i najposlušniji narod prema okupatorima i pokazali su se veoma lojalnim. 

„Međutim, kada bi Amerikanci ušli u otvoren sukob sa Albancima, onda bi i opstanak baza bio doveden u pitanje. Albanci su njihovi ’dobri‘ domaćini, jer ih međunarodno-pravni akti ni sa čim ne obavezuju. Laički rečeno mogu da rade sve što u jednoj Nemačkoj nikako ne bi smeli“, ocenjuje dopisnik Novosti iz Moskve.

Vlahović ne smatra da će kupovina S-400 uzdrmati odnose SAD i Turske, jer su američki zvaničnici i pored donedavne retorike, svesni da im je ta zemlja veoma bitna. Prema mišljenju našeg sagovornika, situaciju bi moglo da zakomplikuje samo ako bi Redžep Tajip Erdogan proterao Amerikance iz tridesetak baza NATO-a.

NATO brodovi u Crnom moru - Sputnik Srbija
NATO ne pojačava snage u bugarskim vodama Crnog mora

Što se tiče krize u Venecueli, SAD brine to što nisu mogli da nađu saveznika koji bi radio na pripremanju građanskog rata, jer su se lideri okolnih zemalja uplašili da bi to moglo da im se vrati kao bumerang.

„Istakao bih da svi u regionu dobro znaju da je bivši predsednik Ugo Čavez kupio od Rusije naoružanje i da ukoliko bi bilo ko pokušao da vojno napadne tu zemlju, ne bi prošao bez ljudskih žrtava. Veoma je bitna i činjenica da su Kina i Rusija u toj zemlji uložile kapital u naftni sektor i da, naravno, niko ne voli da gubi novac“, rekao je Vlahović.

Našeg sagovornika smo zamolili i za komentar kritike britanskog „Tajmsa“ o filmu „Balkanska međa“, koji puni ruske bioskope.

„Englezi su majstori političkih intriga i specijalnog rata i oni treba o tome da ćute. Takođe, i Amerikanci imaju mnogo putera na glavi — mladi u toj zemlji zaista misle da su oni oslobodili Evropu, jer je cela njihova kinematografija plasirala priče da su oni dobili glavne bitke. Ne radi se o neznanju, već o moći filmske industrije koja je stavljena u propagandnu ulogu. Oni sa svojim metrom pokušavaju da mere taj film i na kraju se sve svodi na retoriku psihološkog rata“, objašnjava Branko Vlahović.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala