Jesu li SAD uništile sve šanse za Dogovor o raketama

© Sputnik / Pavel Lisicыn / Uđi u bazu fotografijaAmerika i Rusija
Amerika i Rusija - Sputnik Srbija
Pratite nas
Pomoćnik predsednika za nacionalnu bezbednost Džon Bolton, koji je učinio sve da se uništi Dogovor o raketama srednjeg i kratkog dometa, sada govori o pregovorima o razoružavanju sa Rusijom i Kinom.

Cilj takvih izjava je smirivanje javnog mnjenja i skidanje krivice sa SAD za povlačenje iz tog sporazuma, smatraju moskovski političari i eksperti, tim pre što Kremlj nije dobio nikakav zvanični predlog.

Generalno gledano, prognoza je pesimistična u pogledu mogućeg nastavka saradnje u oblasti razoružanja, kaže za Sputnjik politikolog i vojni ekspert Ivan Konovalov.

„Očigledan je jasan kurs američke politike uništavanja svih dogovora. To je Trampova pozicija, on je nikada nije skrivao, i on ima mnogo pristalica u američkom rukovodstvu koje smatraju da većina sporazuma ograničava SAD u njihovoj slobodi delovanja. O tome da li je Americi potreban NATO vodili su se nekakvi razgovori, ali kada je reč o dogovorima koji se tiču PRO i Sporazuma o raketama srednjeg i kratkog dometa — oni su te dogovore odavno uništili, dok je sporazum START-3 i dalje pod znakom pitanja. Ovo nije direktno povezano, već su sve to karike tih dogovora, koje su svojevremeno stvorile čitav balans snaga koji danas postoji u svetu. Ako SAD od svega toga odustaju i daju nam neke nerazumljive pretenzije o produženju dogovora START-3, jer su nas optuživali da ga kršimo, njihova nespremnost da podrže bilo kakav sporazum je očigledna. Stoga je prognoza pesimistična“, rekao je Konovalov.

Pripadnici ruske vojske na vojnim vežbama taktičkog raketnog sistema Iskander M u Krasnodarskom kraju - Sputnik Srbija
Moskva objavila u kom slučaju bi rasporedila rakete u evropskom delu države

U principu, dodaje ekspert, skoro da nema ništa više što bi se moglo uništiti, ali ostaje nada da će Amerikanci ipak pokrenuti inicijativu da se na određenom nivou nastave pregovori o razoružavanju, o održavanju međunarodne ravnoteže snaga.

„U Evropi su se već zamislili, jer tamo postoji prilično veliki broj političara koji dobro razume da poništavanje Dogovora o raketama srednjeg i kratkog dometa znači pojavljivanje krstarećih i balističkih raketa srednjeg i kratkog dometa u samoj Evropi, a Evropa će postati meta naših raketa. To još ne izaziva veliku paniku, ali izaziva ozbiljan potres evropskog političkog establišmenta“, kaže Konovalov.

Konovalov smatra da Evropljani vide kakvu igru igra Amerika i ne isključuje mogućnost da će Evropa uložiti maksimalne napore da ubedi Amerikance da ne ruše postojeću ravnotežu snaga.

„Ali, da li će Amerikanci saslušati svoje satelite, to je drugo pitanje. Obično ih ne slušaju, već im diktiraju kako da se ponašaju. Ipak, postoji izvesna nada da će Evropljani biti uporni u tome da udalje od sebe tu bedu zvanu ’američke rakete‘ i ako deluju jedinstveno i ponude Amerikancima nešto u zamenu za neke bonuse, moguće je da će neki format biti obnovljen, s obzirom na to da Tramp voli da trguje“, kaže Konovalov.

Dogovor o raketama iz 1987, koji su potpisali lideri SAD i SSSR-a, Ronald Regan i Mihail Gorbačov, označavao je likvidaciju cele klase raketa dometa od 500 do 5.500 kilometara kopnenog baziranja. Međutim, podseća Konovalov, to je sporazum između Moskve i Vašingtona i on ne obuhvata druge zemlje koje proizvode takve rakete.

NATO vojnici - Sputnik Srbija
Nova okupacija Evrope: Amerika kreće u akciju preko NATO-a

„Kina ih je proizvodila, Indija takođe, kao i Pakistan, Izrael, Iran. I kako ćete te zemlje primorati da unište ove rakete? Oni nisu potpisali ovaj dogovor. Napraviti dogovor koji će kontrolisati ove rakete? Ali onda će taj sporazum biti koristan pre svega Amerikancima. U tom slučaju će oni rasporediti svoje projektile srednjeg i kratkog dometa po Evropi, a onda će Evropa biti na našem nišanu“, zaključio je Konovalov.

Ruski senator Aleksej Puškov smatra da Peking nije raspoložen za pregovore o razoružavanju, dok neki ruski politikolozi smatraju logičnim da se u pregovore uključe Kina i sve druge nuklearne zemlje.

Kina je sada ozbiljan igrač u međunarodnoj areni. Ta zemlja svake godine povećava vojni budžet za osam odsto. Za poslednjih 10 godina, on je porastao na 178 milijardi dolara. Zbog toga se smatra da je potrebno uključiti Kinu u pregovore o pitanjima atomskog razoružavanja, kao i sve nuklearne zemlje.

Podsetimo, američki predsednik Donald Tramp objavio je početkom februara da njegova zemlja pokreće proces istupanja iz Sporazuma o raketama srednjeg i kratkog dometa koji je imala potpisan sa Rusijom.

Sa druge strane, predsednik Rusije Vladimir Putin je nakon tih izjava rekao da će Rusija recipročno odgovoriti na odluku SAD da istupe iz Sporazuma, ali je naglasio da se Rusija neće uplitati u novu trku u naoružanju.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala