Prema pisanju hrvatskog portala „Novosti“, u odnosu na 2012. godinu u Hrvatskoj je došlo do povećanja nacionalne isključivosti, a do slabljenja isključivosti prema seksualnim manjinama, pri čemu mladi i dalje iskazuju visoku socijalnu distancu prema homoseksualnim osobama, jedan je od zaključaka istraživanja fondacije „Fridrih Ebert Stiftung“ o aktuelnim trendovima, ponašanju i stavovima mladih, koje je sprovedeno na uzorku od 1.500 ljudi starosti od 14 do 29 godina.
Istraživači ističu da je takozvani Domovinski rat (koji se završio pre više od 20 godina) imao snažne posledice na gotovo sve društvene aspekte, pa i na izražen antagonistički stav prema srpskoj manjini u Hrvatskoj.
Da postoje kvalitetni uslovi za suživot Hrvata i Srba u nekad ratom zahvaćenim područjima, smatra manje od trećine ispitanika (30 odsto), pri čemu manje od četvrtine (23 odsto) podržava pravo nacionalne manjine da koristi vlastito pismo i jezik u službenim prostorijama institucija.
Istraživanjem je utvrđeno da među mladima prevladava empatija prema građanima koji su kao civili stradali u ratnim događajima (65 odsto).
Svaki drugi ispitanik smatra da je javnost u određenoj meri zasićena temama vezanima za Domovinski rat, te da bi evociranje prošlosti trebalo zameniti javnim diskusijama o budućnosti društva, preneo je Tanjug.
Takođe, gotovo polovina ispitanika se slaže sa stavom da se nedavna prošlost stavi u okvire istorije kao nauke.
Visok udeo ispitanika (dve petine) odbija ideju procesuiranja ratnih zločina koje su počinili pripadnici Hrvatske vojske, što implicira, ističu istraživači, da je jednakost pred zakonom za značajan deo ispitanika relativan koncept.
Četvrtina se slaže s cenzurom ili ograničavanjem slobode govora u javnim debatama, čije se teme tiču Domovinskog rata. S druge strane, izostanak interesa za nedavnu prošlost izražava 36 odsto ispitanika.
