Da li će Britanija biti kažnjena i zašto neće

© REUTERS / Henry NichollsAnti-bregzit demonstranti ispred britanskog parlamenta u Londonu, 8. januara 2019.
Anti-bregzit demonstranti ispred britanskog parlamenta u Londonu, 8. januara 2019. - Sputnik Srbija
Pratite nas
To što odlazi Britanija iz EU, najava je krize koja više ne vodi ka boljim rešenjima niti predstavlja samo jedan rukavac u razvoju EU. To je sad kriza koja je kriza postojanja Unije, ocenjuje za Sputnjik istoričar dr Čedomir Antić, koji je magistrirao 2002. na Univerzitetu u Bristolu.

Debata o dogovoru Tereze Mej o izlasku iz Evropske unije, koja je vođena ovih dana na Ostrvu, pokazala je duboke slabosti Velike Britanije, ocenjuje Antić.

Tereza Mej - Sputnik Srbija
Terezu Mej tek čeka „hladan tuš“

Ipak, nameće se pitanje hoće li Britanija biti „kažnjena“ u slučaju tvrdog napuštanja EU bez dogovora ili će baš London imati koristi od toga?

Naš sagovornik najpre sugeriše da postoji jedna podela u društvu koja je potpuno „nebritanska“, jer je Britanija poznata kao zemlja kompromisa, makar kad je reč o unutrašnjoj politici i upravo je „veličina britanskog uspona u 18, 19 i posebno u 20. veku bila upravo u spremnosti aristokratije da bude demokratska i demokratije da bude aristokratska“.

Premijerka Tereza Mej je danas u teškoćama, zato što se oslanja na delove konzervativne partije koji su radikalno bili za „bregzit“ i, na drugoj strani, na stranke iz Severne Irske koje žele da održe određen status koji je bio kao i u doba kad je Britanija bila članica EU.

„Izvesno je da je ona dobila trećinu glasova kad je došlo do glasanja, tako da sada, ako hoće da obnovi većinu, mora da se dogovori sa njima. Nisam siguran da bilo ko razume šta znači ’tvrdi bregzit‘, jer samo pitanje čekanja robe koja treba da se uveze u Britaniju, a koja je važna zbog, recimo, snabdevanja prodavnica, biće toliko povećano da će se odmah pojaviti ogromne nestašice. Moje je uverenje da će se na kraju prećutno dogovoriti da neki sporazumi ostanu na snazi“, kaže Antić.

Reč je o problemu koji ne razumeju ljudi koji misle da je EU bila samo jedan instrument, a ne potreba koja je dugo postojala.

London - Sputnik Srbija
Četiri scenarija za „bregzit“

Na pitanje da li bi Britanija mogla bilateralnim dogovorima da reguliše odnose sa Unijom ili zemljama-članicama, Antić odgovara da nema zemlje kao što je Britanija u EU i da je većina zemalja u EU već jedan deo svog suvereniteta „uklopila u Uniju“, tako da bi Britanija mogla da razgovara sa Nemačkom ili eventualno sa Francuskom.

Gledano iz ugla običnog čoveka, „bregzitom“ će na većem gubitku biti Velika Britanija nego EU, zato što je imala jako dobar položaj u Uniji. Međutim, „postoje neki interesi koji su dalje od ličnih interesa stomaka i džepa“, a čini se da ih je „tiha većina u Britaniji primetila“.

„To što odlazi Britanija, najava je jedne krize koja više nije kriza koja vodi ka boljim rešenjima i koja predstavlja jedan rukavac u razvoju EU. To je sad kriza koja je kriza postojanja. Naš profesor Slobodan Samardžić je rekao kako se svetska kriza iz 2008. tokom tri godine pretvorila u evropsku krizu i to je činjenica. Tako da EU, ako i uspe da opstane, više neće biti ona unija koja je zamišljena u Rimu šezdesetih godina ili u Matrihtu 1992. godine“, kaže sagovornik Sputnjika.

Kad je reč o eventualnom okretanju Velike Britanije zemljama Komonvelta po izlasku iz EU, Antić smatra da Britanija nema kome da se okreće, ali postoji alternativni put, a to je da pokuša da bude neka vrsta posrednika između SAD i EU.

Danas prosto više ne postoji potreba za postojanjem velikih sistema, a EU je i nastala da bi omogućila evropskim silama da budu svetska sila. Pre malo više od sto godina sve svetske sile bile su u Evropi, a mi smo danas došli dotle da je Evropa sila samo ako je ujedinjena prema pet drugih, ekonomskih giganata, sistema koji su globalni.

Viski - Sputnik Srbija
Irski viski na udaru „bregzita“, kancera i PDV-a

„Tako da u ovim uslovima velikih promena u svetu ja mislim da je za Britaniju bolje što je izašla, ali videćemo da li će njen narod naknadno to tako da tumači, zato što se to već, posebno u britanskoj eliti, tumači kao greška, propust i deficit demokratije. Može se desiti da u Britaniji dođe do jedne podele koje zaista nije bilo još od vremena kad su se delili po verskim osnovama“, ističe naš sagovornik.

Velika Britanija od 16. i 17. veka nije imala ovakvu vrstu podela, smatra Antić, a to je išlo dotle da je „proevropska struja bila spremana da odmah poništi referendum, kao i da traži od suda da ga poništi, što je potpuno nedemokratski“.

U Britaniji imamo i mladu generaciju koja je htela ostanak u EU, tako da se lako može desiti da im u dogledno vreme EU bude neka vrsta „kontinentalne Jugoslavije“, kao što je i za veliki broj Srba „Jugoslavija jedan ideal koji je nedostignut“, a „nije nam bilo dovoljno što je naš narod postradao“ u BiH, Krajini, Crnoj Gori, Makedoniji…

Ako bi buduće generacije pamtile EU kao jedan vrhunac britanske moći, onda neće biti bitno šta je realno, a ako bi do takvog vida „jugonostalgije“ došlo u Britaniji, buduće elite bi imale velike probleme, smatra naš sagovornik.

Ipak, kad se podvuče crta, EU će mnogo više izgubiti nego Velika Britanija, posebno kratkoročno, i to što je Unija tražila uslove za izlazak, nema veze sa mržnjom prema Britaniji, već je reč o „samoodbrani“, zato što je jedan veliki sistem, u koji je mnogo investirano, ugrožen i to sa najlegitimnijeg mesta — od naroda, zaključio je Antić.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala