Američke federalne rezerve (FED) 19. decembra su po četvrti put ove godine povećale referentu kamatnu stopu za četvrtinu procentnog poena od 2,25 do 2,5 odsto, što je najviši nivo ključne kamatne stope FED-a u poslednjih deset godina.
Prema ocjeni agencije Asošijeted pres, kontinuirano povećanje kamatne stope centralne banke SAD predstavlja odraz nastavka jačanja američke ekonomije, a kao jedna od najvidljivijih posledica odluke FED-a svakako se očekuje dalje jačanje američkog dolara u odnosu na ostale konkurentske valute.
Za Crnu Goru koja je 2014. godine od kineskog partnera uzela ogroman dolarski kredit za dionicu auto-puta, u iznosu od 944 miliona dolara, sve sluti na izrazito nepovoljan razvoj događaja, s obzirom da američke monetarne vlasti nemaju namjeru da odustanu od politike snažnog dolara, pa se valutni rizik kineskog kredita sve više uvećava. Situacija bi se naročito mogla iskomplikovati do 2021. godine, kada prema ugovoru sa kineskom „Eksim bankom“ otpočinje otplata glavnice kredita.
Upravo te godine, prema najavama zvaničnika FED-a, kamatna stopa američke centralne banke bi trebalo još da se poveća, do niva od oko tri procentna poena. Poređenja radi, 2014. godine kada je Crna Gora uzimala dolarski kredit, efektivna kamatna stopa FED-a je bila najniža moguća od 0,25 odsto, što znači da se Crna Gora već sada nalazi u riziku drastičnog poskupljenja kineskog kredita usled skoka američkog dolara.
Iako je Vlada godinama negirala da pomenuti kredit nosi bilo kakav rizik po Crnu Goru, situacija se iz temelja promijenila, pa je Podgorica sada primorana da razmatra razne hedžing aranžmane za umanjenje valutnog rizika. U pitanju su veoma komplikovane i visokorizične operacije na globalnom finansijskom tržištu, što Ministarstvo finansija Crne Gore stavlja na velike muke.
„To je jako skupa operacija. Sa četiri kuće pregovaramo kako bismo postigli bolju cijenu. To mnogo košta i za svaku neozbiljnost se državi ispostavlja faktura, što plaćaju građani“, objasnio je ministar finansija Darko Radunović.
Da stvar bude gora, kineski kredit za dionicu auto-puta već je povećao javni dug i prisilio Vladu da podigne akcize i poreze, djelimično zamrzne plate u javnom sektoru, te ukine naknade za majke sa troje i više djece…
Nezavisni poslanik u Skupštini Crne Gore i finansijski ekspert Aleksandar Damjanović napominje da je još 2014. godine u Parlamentu, zajedno sa kolegama opozicionim poslanicima, blagovremeno ukazivao na moguće pogubne posledice valutne klauzule kineskog kredita, odnosno činjenice da je kredit za auto-put zaključen u dolarima, što je po Crnu Goru bio veliki rizik.
„Tada su nas resorni ministar i Vlada ubjeđivali da je Crna Gora spremna i da to pomno prati, te da će kroz različite opcije koje joj stoje na raspolaganju, poput valutnog hedžinga, fjučersa ili opcija, uspješno odgovoriti na sva eventualna pomjeranja kursa, odnosno kursne razlike“, prisjeća se Damjanović.
On ističe da je u tom momentu referentna stopa američkog FED-a bila 0,25 odsto, a da je ona danas deset puta veća, odnosno da iznosi 2,5 odsto, što upućuje na sve čvršću monetarnu politiku SAD, koja faktički znači i jačanje dolara.
„Sada je jasno da se nalazimo u fazi trenda jačanja američke valute, što već značajno poskupljuje kredit koji je Crna Gora uzela od ’Eksim banke‘ kojim se finansira projekat auto-puta, koji svakako kasni, i gdje se, nažalost, može desiti da mi faktički nećemo imati otvoren auto-put, a da ćemo plaćati prve anuitete“, upozorava sagovornik Sputnjika.
Damjanović smatra da ova veoma teška situacija u kojoj se našla Crna Gora sada otvara pitanje političke, ali i svake druge odgovornosti onih koji su ponudili ovakva ugovorna rešenja, kao i poslanika koji su u Parlamentu nekritički dizali ruku, a da nisu vodili računa o državnim interesima.
„Ja ću samo podsjetiti da su isti ljudi koji su faktički bili zaduženi za jednu drugu valutnu klauzulu, kojom su oštećeni klijenti jedne komercijalne banke zbog kredita u švajcarskim francima, bili isti ljudi koji su potvrdili i ovaj finansijski ugovor i koji su Crnu Goru doveli u situaciju da strijepi od svakodnevne promjene kursa dolara“, kaže naš sagovornik.
On skreće pažnju i da će eventualni pokušaj da se Crna Gora zaštititi od valutnog rizika takođe papreno koštati crnogorske građane.
„Finansijski instrumenti koji stoje na raspolaganju, ako govorimo o raznim vrstama hedžinga i drugim opcijama koje su moguće, takođe koštaju, tako da mi već sada možemo reći da ćemo uz sva opterećenja koje nose produžetak roka izgradnje, povećanje cijene projekta kroz zaboravljenu petlju na Smokovcu, itd, imati jedno novo opterećenje koje se tiče sada već izvjesnog jačanja kursa dolara u odnosu na evro“, smatra Damjanović.
Naš sagovornik naglašava da svi finansijski instrumenti za zaštitu od valutnog rizika koji su na stolu takođe zahtijevaju i ekspertizu i tehničko znanje za koji će biti potreban angažman spoljne ekspertske podrške, te zaključuje da je sada „vjerovatno i poslednji momenat da svi koji su uključeni u ovaj projekat počnu da razmišljaju kako da se Crna Gora zaštiti od oscilacije kursa dolara u mjeri u kojoj je to već moguće“.
