Prisutne je prvo pozdravio protojerej stavrofor Predrag Šćepanović, citirajući riječi, kako je rekao „velikog zaljubljenika u Rusiju", njemačkog pjesnika Rajnera Mariju Rilkea, koji je rekao da se „sve zemlje na svijetu granice jedna sa drugom, jedino se Rusija graniči sa Bogom".
„ A Spasitelj je u Svetom jevanđelju rekao: Blaženi krotki jer će naslijediti zemlju". Sveti vladika Nikolaj je rekao da se ovo blaženstvo odnosi na najtvrđi narod na svijetu — ruski narod, kome je Bog dao najširu i najveću zemlju", kazao je otac Šćepanović.
On je dodao da bi prostor bio mali kada bi nabrajali sve važne događaje, ali da su se prestavnici „Noćnih vukova" u Crnoj Gori odlučili za 100 godina od stradanja carske porodice Romanov.
„Mogli bi reći da je sada i 140 godina od berlinskog kongresa na kome je ruski diplomata zaprijetio Turskoj da ukoliko Podgorica ne pripadne Crnoj Gori, da će ruske trupe umarširati u Carigrad. Sto četrdeset je godina i od rođenja Petra Vrangela, bjelogardejca koji je sa 70 hiljada došao u našu zemlju i čiji se gorb nalazi u Srbiji, i koji su obogatili i Crnu Goru i Srbiju i sve naše krajeve, među kojima su došli oficiri, ljekari, profesori, sveštenici,..", podsjetio je on.
Šćepanović je još kazao i da ne treba posebno napominjati da su 1711. godine uspostavljeni diplomatski odnosi između Crne Gore i Rusije, i da je gramatu tadašnjeg ruskog cara Petra Velikog potpisao Vladika Danilo, što je predstavljalo poziv Crnoj Gori da uđe u rat protiv Turske.
„Sve i kada bi neko htio da nas odvoji od Rusije ne može, jer nas veže ono mračno prokletstvo Svetog Petra Cetinjskog koji proklinje svakog Crnogorca koji bi se okrenuo od Rusije", kazao je Šćepanović.
Predsjednik ogranka „Noćnih Vukaova" u Crnoj Gori Vukoman Bulatović poručio je da je ovo veče skromni doprinos organizacije kojoj pripada održavanju amaneta Svetog Petra Cetinjskog.
Nakon toga, upriličena je projekcija filma „Ruski reaktor" koji se bavi periodom istorije Rusije od oktobarske revolucije do danas, a čiji je autor vođa popularnog ruskog moto-kluba "Noćni vukovi" Aleksandar Zaldastanov, zvani „Hirurg".
Ukupan dojmu je naročito doprinio nastup srpskog pjevačkog društva „Svetosavnik" iz Podgorice, koje ove godine slavi deset godina uspješnog postojanja, pa je publika imala rijetku privilegiju i da uživa uz najpopularnije ruske narodne pjesme.