Ukrajinski poslanik optužio Merkelovu za gubitak Krima

© AP Photo / Efrem LukatskyPredsednik Ukrajine Petro Porošenko i nemačka kancelarka Angela Merkel pre sastanka u Kijevu
Predsednik Ukrajine Petro Porošenko i nemačka kancelarka Angela Merkel pre sastanka u Kijevu - Sputnik Srbija
Pratite nas
Poslanik ukrajinske Vrhovne rade Jurij Čižmar okrivio je nemačku kancelarku Angelu Merkel za to što je Ukrajina izgubila Krim i situaciju u Donbasu.

Da se nemačka kancelarka nije protivila obezbeđivanju Ukrajine akcionim planom za uključivanje u NATO, Ukrajina bi izbegla konflikt u Donbasu i gubitak Krima, istakao je Čižmar za televiziju „ZIK“.

Politička mapa koja prikazuje Krim kao sastavni deo Rusije - Sputnik Srbija
Ukrajinski zvaničnik pokazao mapu sa ruskim Krimom (foto)

„Drugo je pitanje da prema Angeli Merkel imamo veoma čvrst stav zbog činjenice da ona mora danas da garantuje bezbednost Ukrajine, a upravo ona je 2008. godine u Bukureštu zbog Putinove Rusije postavila pitanje da se Ukrajini ne da (akcioni plan o članstvu u NATO-u). Da smo ga tada imali, danas možda ne bi bilo Donbasa i Krima, zato imamo mnogo pitanja za nju“, rekao je Čižmar.

Krim je postao deo Rusije u martu 2014. nakon referenduma održanog nakon državnog prevrata u Kijevu. Za ujedinjenje sa Rusijom glasalo je 96,77 odsto birača Republike Krim i 95,6 odsto stanovnika Sevastopolja. Ukrajina i dalje smatra Krim svojom privremeno okupiranom teritorijom.

Rusko rukovodstvo više puta je izjavljivalo da su stanovnici Krima demokratski, u potpunom skladu sa međunarodnim pravom i Poveljom UN, glasali za ponovno ujedinjenje sa Rusijom. Prema rečima predsednika Rusije Vladimira Putina, pitanje Krima je „konačno zatvoreno“.

Kijev je u aprilu 2014. godine pokrenuo vojnu operaciju protiv samoproglašene Donjecke i Luganske narodne republike koje su proglasile nezavisnost nakon državnog prevrata u Ukrajini u februaru 2014.

Protivteroristička operacija u istočnoj Ukrajini - Sputnik Srbija
Ukrajinska vojska napravila scenario u slučaju zaoštravanja na jugu

Kijev je više puta optuživao Moskvu za mešanje u poslove Ukrajine. Rusija to negira i takve optužbe naziva neprihvatljivim. Moskva je više puta izjavljivala da nije strana unutrašnjeg ukrajinskog sukoba i da je zainteresovana da Ukrajina prevaziđe političku i ekonomsku krizu. 

Akcioni plan za članstvo u NATO-u je program za prijem novih članova u Severnoatlanski pakt. Započeo je u aprilu 1999. i predviđen je za pomoć zemljama koje planiraju da postanu članice NATO-a. Program pruža zemljama-kandidatima povratne informacije o njihovim aktivnostima vezanim za pripremu za članstvo u NATO-u i pridržavanje standarda NATO-a u svim glavnim oblastima.

Kijevske vlasti očekivale su od NATO-a pozitivan odgovor na Akcioni plan za članstvo na samitu u Bukureštu 2008. godine, ali tada nisu donete nikakve konkretne odluke o ovom pitanju. Protiv toga bile su Francuska, Nemačka i neke druge evropske zemlje. Rukovodstvo alijanse samo je konstatovalo da su za Ukrajinu vrata NATO-a i dalje otvorena i da ona može da postane član organizacije.

Pri tome je nakon što je Viktor Janukovič izabran za novog predsednika 2010. godine Ukrajina proglasila nesvrstan status i odustala od članstva u savezu.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala