Kako su Rusi radili, gradili i ginuli u Kraljevu

© Sputnik / Olivera IkodinovićOlja
Olja - Sputnik Srbija
Pratite nas
Ambasada Republike Srbije u Moskvi u saradnji sa Narodnim muzejom Kraljeva organizovala je prezentaciju i predavanje na temu „Kulturno nasleđe srednjovekovne Srbije i odnosi Srba i Rusa na primeru grada Kraljeva“, kojoj su prisustvovali uglavnom srpski i ruski studenti koji se školuju u glavnom gradu Rusije.

Dobrodošlicu gostima u Ambasadi Srbije u Moskvi poželeo je konzul Milan Živković.

Suzana Novčić, muzejski savetnik, istoričar umetnosti, održala je predavanje „Srpska umetnost druge polovine 12. i 13. veka — Raška škola“ i govorila je o arhitekturi i umetnosti srpskih srednjovekovnih manastira u dolini Ibra, dok je Tatjana Mihailović, muzejski-savetnik arheolog, govorila na temu „Između Vizantije i Zapada — Studenička plastika i njen uticaj na druge vrste umetnosti“.

Mirjana Savić, viši kustos-istoričar, održala je predavanje na temu „Srpsko-ruski odnosi u Kraljevu 1918—2018“, koje je dalo pregled jednog veka zajedničkog života Rusa i Srba u tom gradu, politička, privredna, kulturna i naučna prožimanja.

© Sputnik / Olivera IkodinovićMirjana Savić, viši kustos-istoričar, održala je predavanje na temu „Srpsko-ruski odnosi u Kraljevu 1918-2018“,
Mirjana Savić, viši kustos-istoričar, održala je predavanje na temu „Srpsko-ruski odnosi u Kraljevu 1918-2018“, - Sputnik Srbija
Mirjana Savić, viši kustos-istoričar, održala je predavanje na temu „Srpsko-ruski odnosi u Kraljevu 1918-2018“,

Savićeva je podsetila da je tokom i nakon okončanja boljševičke revolucije i građanskog rata u Rusiji (Oktobarske revolucije, 1917. godine) u Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca pristiglo oko 40 hiljada ruskih emigranata (bele emigracije).

„Tokom februara 1921. godine, u „trećem imigracionom talasu“, sa ostrva Lemnosa u Kraljevo je prispelo 68 emigranata iz Rusije. Izgradnja puta Kraljevo—Raška, početkom 1923. godine, izgradnja železničke pruge Kragujevac—Kraljevo—Raška—Kosovska Mitrovica, kao i podizanje Fabrike aviona i Železničkih radionica tj. Fabrike vagona, dovela je do toga da desetine Rusa bar na nekoliko godina postanu žitelji Kraljeva“, rekla je Savićeva.

Ona je istakla da su državne vlasti pomagale belu emigraciju, da bi uskoro i sami „kraljevački Rusi“ obrazovali „rusku koloniju“, koja je 1933. okupljala preko 200 ljudi, pretežno siromašnih radnika.

Citirajući dr Vladana Virijevića, Savićeva je rekla da su Rusi u Srbiju doneli svoje navike — ispijanje čaja, kićenje jelke i držanje kućnih ljubimaca, a preuzeli su navike konzumiranja kafe, slatka i vode.

„Među izbeglicama u Kraljevini Jugoslaviji bilo je 1.200 inženjera koji su u roku od godinu dana dobili posao. Posao su brzo našli u agronomi, lekari, veterinari, farmaceuti, vazduhoplovni stručnjaci, vazduhoplovni oficiri Ritikov i Rumjancev, u to vreme najstariji živi pilot na svetu Jankovski, medicinsko i tehničko osoblje, profesori, geometri. Najviše kraljevačkih Rusa radilo je u fabrikama“, navela je Savićeva.

Ministri Nenad Đorđević i Zoran Đorđević, premijerka Ana Brnabić i ambasador Rusije u Beogradu na prijemu u ruskoj ambasadi povodom Dana pobede. - Sputnik Srbija
Čepurin: Srbija i Rusija — primer prijateljstva (video, foto)

Ruska deca su pohađala škole u Kraljevu i paralelno sa vršnjacima učestvovala u svim segmentima života, a u kraljevačkoj gimnaziji je radilo 13 profesora iz Rusije.

Rusi su u Kraljevu imali i Sokolsko društvo od 30 muškaraca i 15 devojaka, a 1937. imali su knjižaru i čitaonicu, baletsku trupu i pevačko društvo.

Najprepoznatljiviji simbol Kraljeva — Spomenik srpskim ratnicima u centru grada, izgradio je ruski vajar, arhitekta i umetnik Roman Verhovski.

„Ono što Kraljevo izdvaja i može se reći izdiže od drugih gradova u simbolima srpsko-ruskog prijateljstva je Crkva Svetog Save u porti manastira Žiče, sagrađena 1935. povodom obeležavanja godine svetosavlja, a na inicijativu Vladike Nikolaja Velimirovića. Meštani su je nazvali ’Bela crkva‘. U njoj su ruski umetnici naslikali fresku cara Nikolaja Drugog, uz dopuštenje Nikolaja Velimirovića, decenijama pre nego što je kanonizovan prvo odlukom Ruske zagranične crkve, 1981. godine, a potom i Moskovske patrijaršije, 2000. godine“, ispričala je Savićeva.

Ona je podsetila i na strahote Drugog svetskog rata, istakavši da su pored bitke za oslobođenje Beograda, borbe u Kraljevu bile najteže, najduže i najobimnije, a trajale su od 16. oktobra do 29. novembra 1944. godine.

© Sputnik / Olivera IkodinovićDanas u okolini Kraljeva živi preko 200 Rusa
Danas u okolini Kraljeva živi preko 200 Rusa - Sputnik Srbija
Danas u okolini Kraljeva živi preko 200 Rusa

Većina crvenoarmejaca sahranjena je u zajedničke grobnice u selima gde su stradali, odmah posle pogibije, i većini se ne znaju imena. U 11 sela u okolini grada i samom Kraljevu, po sećanjima meštana, stradalo je od 339 do 357 vojnika Crvene armije, a po ekshumaciji — 339. U kraljevačkoj arhivi ostalo je sačuvano svega 13 imena.

Uz sve počasti, posmrtni ostaci stradalih crvenoarmejaca su 1962. preneti u zajedničku grobnicu u Jagodini.

„U spomen-kosturnici borcima i oficirima Crvene armije u memorijalnom kompleksu Rusko groblje u Jagodini položeni su posmrtni ostaci 1.170 pripadnika Crvene armije poginulih 1944. godine“, navela je kustoskinja.

Savićeva je istakla da se danas Dan pobede nad fašizmom obeležava nizom manifestacija, a da je ove godine prvi put u Kraljevu održan „Besmrtni puk“, kada su građani Kraljeva u šetnji gradom nosili fotografije svojih najbližih, koji su učestvovali u odbrani Srbije u Prvom svetskom ratu, borili se protiv fašizma u Drugom svetskom ratu i onih koji su stradali braneći zemlju tokom NATO agresije 1999. godine.

© Sputnik / Olivera IkodinovićRusi su u Kraljevu imali i Sokolsko društvo od 30 muškaraca i 15 devojaka,
Rusi su u Kraljevu imali i Sokolsko društvo od 30 muškaraca i 15 devojaka, - Sputnik Srbija
Rusi su u Kraljevu imali i Sokolsko društvo od 30 muškaraca i 15 devojaka,

Savićeva je naglasila da danas u okolini Kraljeva živi preko 200 Rusa.

„Sela su počeli da naseljavaju Rusi, uglavnom intelektualci sa svojim porodicama, a kao razlog preseljenja navode sličnu kulturu, veru i mirniji i bezbedniji život“, zaključila je Savićeva.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala