Hoće li evropski graničari opasati i Srbiju (video)

© AP Photo / Petros KaradjiasŽica oko zastave EU
Žica oko zastave EU - Sputnik Srbija
Pratite nas
Kontrola granica na migrantskim rutama sigurno će ojačati u narednom periodu i pitanje je da li će Srbija moći da da odoli pritisku Evrope da Fronteks kontroliše i naše granice.

„Ne samo što će Fronteks biti postavljen na granice Hrvatske ili Bugarske, nego će oni prosto politički ući i na teritoriju država kao što su Bosna, Srbija, Makedonija jer će morati da pojačaju kontrolu“, rekao je u emisiji Svet sa Sputnjikom Gordan Paunović iz Info-parka, jedinstvenog centra za podršku izbeglicama u Srbiji. 

On kaže da je Fronteks sebi dao zadatak da do 31. decembra ove godine protok preko Makedonije i Srbije bude nula. Paunović to naziva naučnom fantastikom, ali objašnjava da to ukazuje da će Evropa radikalizovati svoje ponašanje na granicama.

Dušan Dostanić iz Instituta za političke studije ne veruje da će Fronteks moći da iskontroliše protok migranata jer, prema njegovom mišljenju, za to nije ni napravljen. On smatra da Evropska unija definitivno neće moći da reši pitanje migranata zato što pojedine zemlje koje nisu direktno na ruti ili su daleko nemaju osećaj za to šta se dešava.

„Njihove granice su daleko, te zemlje kao što je na primer Danska, osećaju se zaštićeno. Istovremeno, migranti kada jednom uđu u, recimo, Nemačku, onda se teško vrate odakle su došli, čak i onda kada su im odbijeni zahtevi za azil. 

Lider Švedskih demokrata Džimi Akeson. - Sputnik Srbija
Švedska udesno! Velike tektonske promene Evrope „zarazile“ i sever

Tako da nisam siguran da li sve ovo ide u nekom dobrom pravcu“, rekao je Dostanić. Dimitrije Milić, programski direktor Novog trećeg puta, smatra da je pitanje imigracija kao političko pitanje preterano.

"To nije pitanje imigracije već pitanje integracije i menadžmenta migracije", ističe Milić. On navodi podatak da je u Evropu u kojoj ima oko 700 miliona ljudi došlo dva miliona, što je oko 0,3 posto i smatra da to ne može promeniti sliku Evrope ni u jednom smislu. Kaže i da ne treba kriminalizovati čitave grupe.

„Ako pogledamo statističke podatke Italije i Nemačke, kriminal je bio najmanji dosad. Postoje određeni slučajevi od kojih se pravi medijska pompa, ali u globalu, kriminal pada i veća je šansa da ubica bude domaći državljanin nego migrant. Međutim, veoma često desnica to koristi kao političko oruđe. S druge strane, Dostanić kaže da ne razume strah od navodnog jačanja desnice i dodaje da vladajuće stranke ili koalicije u Mađarskoj, Italiji, Austriji, Hrvatskoj, pripadaju desnici ali desnica je, kako kaže, legitiman deo političkog spektra.

„Zbog rasta desnice ne treba širiti paniku, sve dok se partija ne protivi ustavu i sve dok se partija ne protivi liberalnoj demokratiji, kako u njenoj liberalnoj tako u njenoj demokratskoj komponenti, nema razloga za bilo kakvu paniku“, kaže Dostanić, ali ističe da je skepsa prema imigraciji takođe legitimna. Kaže da određene strahove ili bojazni koje postoje u populaciji treba shvatiti ozbiljno, a ne da se ljudi koji gaje tu skepsu prema migrantima odmah svrstavaju u ekstremnu desnicu i etiketiraju.

On jačanje desnice u Švedskoj objašnjava trendom rasta kriminala, silovanja, pucnjava. Smatra da to nisu stvari za koje se mogu okriviti samo migranti ali, kako kaže, to svakako dovodi do slabljenje jednog sistema reda i poretka i pravne države. Paunović ističe da Srbija ima vrlo malo incidenata sa migrantima i da su oni uglavnom zabeleženi među samim migrantima. Navodi da ljudi prolaze kroz Srbiju i da će i dalje prolaziti i kroz Grčku, Makedoniju, preko Bugarske i Bosne jer je taj proces nezaustavljiv. Same migrante to će mnogo skuplje koštati.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala