Amerikanci izrazito vole svoju nacionalnu valutu, a posebno da do nje dođu bez prevelikog napora. Razumljivo je i da vole one koje bi im to omogućili. Polazeći od ovih jednostavnih istina, tim koji je bio okupljen oko kandidature sadašnjeg američkog predsjednika, pregledajući prašumu američke zakonodavne produkcije, otkrio je pravi dragulj u budućoj predsjedničkoj kruni.
U pitanju je bio federalni zakon 92-313, koji je Kongres usvojio još davne 1972. godine. Ni u vremenu donošenja on nije bio na naslovnim stranama, a činilo se da niko ni ne haje za njegovo postojanje i djelovanje svih ovih godina. A trebalo je, budući da je njim preraspodjeljivana ogromna suma državnog novca. Kada su shvatili o čemu se zapravo radi, obratili su se običnim Amerikancima.
Bred Tomas, tadašnji savjetnik u bordu Trampove izborne kampanje, rekao je: „Vi (građani) štampate novac. Možete da uzmete ovaj prihod koji je podržan i garantovan od američke vlade pa do banaka“. Istina je bila toliko nevjerovatna, koliko je bila privlačna, pa joj je trebalo vremena da se probije do onih kojima je bila upućena. Trebalo je vremena, ali posljednjih se mjeseci izrazito povećao broj korisnika „čekova federalne rente“.
O čemu se konačno radi?
Amerika ima preko stotinu federalnih agencija i službi. One za svoj rad koriste zgrade i zemljišta koja su u svojini države. Po zakonu 92-313 one su dužne da plaćaju zakup (rentu) za korištenje tih objekata. Na prvi pogled može djelovati čudno da državne agencije plaćaju korištenje državnih zgrada, ali ima ekonomske logike. Poslovanje tih institucija se računovodstveno jasnije iskazuje, a one same su prinuđene da vode računa o troškovima i ne mogu da se svaki čas preseljavaju u nove i veće državne zgrade.
Stoga, na primjer, čuvena američka poreska administracija koja daje naloge u sprovođenju ovog zakona, mora da plati 32 miliona dolara godišnje za zakup zgrade u samom centru Filadelfije. Američki patentni zavod za korištenje velelepne zgrade u Aleksandriji, Virdžinija plaća više od 72 miliona dolara godišnje. Ili, carinska i granična služba na aerodromu JF Kenedi mora da izdvoji za zakup 8,3 miliona godišnje.
Svi moraju da plaćaju rentu. Posebno Bijela kuća, koja se nalazi na najatraktivnijoj lokaciji u Vašingtonu. Amerika ima oko deset hiljada zgrada na koje se ova obaveza odnosi. Ove će godine po osnovu njihovog „zakupa“ u kasu Ministarstva finansija da se slije (preciznije, da se vrati) 11,1 milijarda dolara. Ali, sada slijedi najinteresantniji obrt. Ministarstvo finansija nema kapacitete da se brine o svim tim zgradama. Ono to radi za svega njih 1.500. Ostatak se prepušta izabranim privatnim agencijama koje novac prikupljaju u ime Vlade, a za svoj račun. Za preko osam hiljada državnih zgrada novac od zakupa se transferiše tim privatnim agencijama uz obavezu, koju je propisala Poreska služba da se najmanje 90 odsto profita podijeli akcionarima.
Ove agencije imaju mali broj zaposlenih (u samom Vašingtonu jedva tridesetak) i nemaju nikakvih troškova, tako da je raspoloživi profit gotovo jednak uplatama. Akcionar ovih agencija može da bude svaki Amerikanac koji ispuni jednostavan obrazac. Njegov najvažniji dio je adresa na koju želi da prima čekove federalne rente. Renta se isplaćuje mjesec dana nakon prijave, uredno petnaestog dana u mjesecu.
Njen iznos se kreće od minimalnih 1.795 dolara do 9.188 dolara mjesečno. Očekuje se njen dalji rast, nezavisno od povećanja broja „akcionara“, budući da tržište pokazuje stalni rast cijena zakupnina poslovnog prostora, a država je obavezna da prati te trendove.
Vijest o čekovima federalne rente se brzo širi Amerikom. Ona izaziva nemalo uzbuđenje. Brojni srećnici su nabolje promijenili svoje živote zahvaljujući ovim uplatama. Administracija predsjednika Donalda Trampa je malom broju ljudi vratila manji dio sredstava koje država uzima svima u vidu poreza (ili novih zaduživanja). Možda je ovo neki novi američki početak ili je, opet možda, ovo pravi razlog zašto ga „duboka država“ toliko duboko mrzi.
O tome kako su ove silne milijarde dolara trošene prethodnih 46 godina, koliko je snazi zakon 92-313, niko ni ne postavlja pitanje. Ali, možda je i to prava Amerika?
