Prvo se u središtu diplomatskog skandala našla hrvatska pop pjevačica Ivana Vrdoljak Vana, koja je pod pritiskom hrvatske javnosti naprasno otkazala koncert povodom jubileja „Jadrana“. Međutim, ubrzo je stiglo upozorenje: „Crna Gora neće u EU dok ne vrati ’Jadran‘“, kako je glasio naslov teksta u „Večernjem listu“.
Pozivajući se na stav Evropske komisije, iz Zagreba su poručili da „nijedna država neće moći unijeti u EU neriješena bilateralna pitanja sa susjedima“.
„Hrvatska i Crna Gora su, dakle, pred zaoštravanjem odnosa, a povod je neriješeni spor u vezi sa povratkom velikog školskog jedrenjaka ’Jadran‘, od kojeg hrvatska državna administracija ne odustaje. Naprotiv, pojačava pritisak na Crnu Goru. Jedrenjak ’Jadran‘ je krajem 1990. godine uplovio u Boku kotorsku na remont i tako ostao u Crnoj Gori, premda mu je matična luka bila Split i ratna luka Lora. Nakon toliko godina, od sve svoje flote koja je ostala u Crnoj Gori, Republika Hrvatska potražuje samo taj jedrenjak“, piše zagrebački list.
U tekstu se ističe „da Crnogorci nijesu organizovali proslavu 85. rođendana ’Jadrana‘ i pozvali hrvatsku pjevačicu Vanu da uljepša proslavu, spor oko broda i dalje bi bio izvan očiju javnosti“.
„No, hrvatski su mediji digli buru, držeći da je vrhunac bezobraštine da Vana pjeva u čast otetog jedrenjaka, pa je Vana ubrzo i otkazala nastup… Ministar odbrane Damir Krstičević svom je kolegi Predragu Boškoviću uputio tri pisma u kojima objašnjava definitivni stav da jedrenjak ’Jadran‘ treba biti vraćen Hrvatskoj. Krstičević objašnjava kako će takav stav Hrvatske ostati nepopustljiv, no u duhu dobrosusjedskih odnosa, Hrvatska je spremna na kompromis da školski brod ’Jadran‘ ostane na raspolaganju i crnogorskim časnicima za obuku i školovanje, no mora biti vraćen u Split, te će se na njemu vijoriti zastava RH“, navodi hrvatski list.
Potpredsjednik Demokratske srpske stranke Matija Nikolić za Sputnjik kaže da ako ne bismo ulazili u meritum spora u vezi sa čuvenim jedrenjakom, imajući u vidu sva dešavanja iz poslednje decenije prošlog vijeka, vjerovatno bi pravo pitanje za Hrvatsku glasilo: „Da neće možda da im vratimo i nekog Srbina koji je devedestih godina prošlog vijeka kao izbjeglica iz te zemlje pobjegao u Crnu Goru?“. Upravo u tome se, kako dodaje, ogleda sva licemjernost hrvatske politike koja je rušila Jugoslaviju, protjerivala sve koji su im bili nepodobni, uglavnom Srbe, ali je posebno vodila računa da vrijedne stvari koje su stvarane generacijama u Jugoslaviji dobije za sebe.
„Postavlja se pitanje šta će im ’Jadran‘? Pa Hrvati su kao i svi u regionu rasprodali svoju državnu imovinu strancima, tako da možemo posumnjati da je nekom Sorošu u simboličnom smislu školski brod ’Jadran‘ zapao za oko. Možda bi put do jedrenjaka mogao voditi i preko Vlade Crne Gore, ali očito da je bitno da se još jednom oštete Crna Gora (ili Srbija), i uzme ratni trofej, a vjerujem da bi čak i Tompson zapjevao na palubi sa sve nogometnom reprezentacijom“, ironično primjećuje Nikolić.
Naš sagovornik podsjeća da je školski brod „Jadran“ pravljen po narudžbi kralja Aleksandra Karađorđevića i da se može smatrati simbolom Jugoslavije, pa i Srbije, a to što je igrom slučaja u Crnoj Gori bi „mogla biti pravda“.
„Ali bi zaista bilo strašno da pripadne onima koji se pozivaju na tekovine ustaštva, koji veličaju upravo one koji su ubili kralja Aleksandra i srušili državu koju su stvarali on i u najvećoj mjeri njegov srpski narod, uz ogromne žrtve. Tako bi sudbina ovog jedrenjaka, koji se smatra jednim od najljepših i koji nas nostalgično vraća u jedno vrijeme koje je odavno prohujalo, ukoliko bi pripao Hrvatima, bila ista kao i sudbina države čiji je bio simbol“, jasan je Nikolić.
Ukoliko bi „Jadran“ kojim slučajem ipak završio u Splitu koji mu je bio matična luka neko vrijeme, brod bi, konstatuje sagovornik Sputnjika, u tom slučaju vjerovatno „mogao da sazna ponešto i o sudbini hrabrih crnogorskih vojnika koje su sa udaljenih ratišta dovodili u zloglasnu Loru i iživljavali se nad njima do smrti“.
„Stoga se nadam da će jedrenjak ’Jadran‘ ostati kod onih kojima je drag i kojima pripada, jer je isplovio iz mnogih turbulentnih vremena i voda i jer je dio istorije srpskog naroda i njegovog kralja“, decidan je Nikolić.
Proslava jubileja 85. godina školskog broda „Jadran“ proteklih dana obilježena je u Crnoj Gori nizom manifestacija, poput „Dana otvorenih vrata“ kada je svim posjetiocima u Tivtu bilo omogućeno da posjete brod i razgovaraju sa članovima posade. U čast slavnog jedrenjaka takođe je upriličena i izložba fotografija „Jadrana“, zatim jedriličarska regata, a centralna proslava predviđena je za 20. avgust, na kojoj će pored brojnih zvanica prisustvovati i crnogorski ministar odbrane Predrag Bošković.
Podsjetimo da je odluka o izgradnji broda „Jadran“ donijeta je u Beogradu 1926. godine na sastanku pomorsko-propagandne organizacije „Jadranska straža“ sa ciljem da se izgradi plovilo za obuku i školovanje kadrova za jugoslovensku ratnu mornaricu. Tim povodom bila je pokrenuta masovna akcija za prikupljanje sredstava, a najviše novca za izgradnju broda prikupljeno je u Sarajevu, Zrenjaninu, Beogradu i Novom Sadu. Pored toga, najveći dio sredstava na kraju je izdvojilo Ministarstvo vojske i mornarice Kraljevine Jugoslavije (300.000 tadašnjih njemačkih maraka), a značajnu sumu iz svog ličnog fonda priložio je i kralj Aleksandar Karađorđević.
