Pet prelomnih tačaka: Mogu li Merkelova i Putin da se dogovore

© Sputnik / Mihail Klimentьev / Uđi u bazu fotografijaAnglea Merkel i Vladimir Putin
Anglea Merkel i Vladimir Putin - Sputnik Srbija
Pratite nas
Ruski predsednik Vladimir Putin sastaće se 18. avgusta sa nemačkom kancelarkom Angelom Merkel u Berlinu. Na dnevnom redu, kako se očekuje, naći će se pitanja kao što su sukob u Donbasu, rat u Siriji, Iran, antiruske sankcije i gasovod „Severni tok 2“. Poslednje pitanje je i jedno od najproblematičnijih.

Upravo taj gasovod je jedan od razloga kritika koje američki predsednik Donald Tramp upućuje na račun Nemačke, nazivajući tu zemlju „taocem Rusije“.

Šah - Sputnik Srbija
Šta će biti ako Nemačka postane nuklearna sila

„Putin se sa Merkelovom poznaje odavno i sa nemačkom kancelarkom smo uvek imali teške odnose. Međutim, čini mi se da u poslednje vreme uspešno pronalazimo neke racionalne pristupe jedni prema drugima, uključujući i pritisak koji Tramp vrši na Berlin. Imam utisak da Merkelova u ovim uslovima pronalazi neki srednji put, zasnovan, pre svega, na ekonomskim interesima Nemačke“, kaže za Sputnjik ruski politikolog Mihail Smolin.

Ekspert ističe da je prioritet dve zemlje „razvoj ekonomskih odnosa“.

„U ovom trenutku je najvažnije da ’Severni tok 2‘ bude realizovan, a takođe da se nastave uzajamno korisni kontakti ruskih kompanija sa nemačkim firmama, koje, iako zbog toga mogu da se nađu na udaru američkih sankcija, i dalje sarađuju sa Rusijom i pronalaze načine da se odupru američkom pritisku. I ovde se dolazi do političkog polja na kojem Putin i Merkelova mogu da se dogovore. I čini mi se da ovaj predstojeći sastanak govori da lideri dveju zemalja, i to zemlje koja je lider na postsovjetskom prostoru i zemlje koja je lider EU, imaju o čemu da razgovaraju. Pre svega to se tiče održavanja i razvoja ekonomskih odnosa“, ističe Smolin.

Ruski analitičari navode da bi jedno od centralnih tema razgovora mogao da bude i novi paket sankcija protiv Rusije, koji je najavio Vašington, a koji bi trebalo da stupi na snagu 22. avgusta. Kako objašnjavaju, ovde se ne radi samo o rusko-nemačkim odnosima u uslovima američkih sankcija, nego i o rusko-evropskim odnosima u celini. To je veoma važna tema za obe strane, a od Nemačke tu mnogo toga zavisi i potrebno je razraditi zajedničke pristupe prema tom problemu.

Na pitanje da li bi Rusija i Nemačka, a takođe i EU, mogle da u međusobnim plaćanjima pređu na evro, kako bi osigurali međusobnu saradnju od mogućih ograničenja Amerike, ruski ekspert Dmitrij Danilov kaže da takva mogućnost postoji, ali da se taj scenario razmatra samo „kao jedna od ideja“.

Sergej Šojgu - Sputnik Srbija
Šojgu Nemcima: Neka vam dedovi kažu kako se završava razgovor sa Rusijom sa pozicije sile

Osim ekonomije i energetike, druge teme razgovora Putina i Merkelove biće pronalaženje puta za očuvanje iranskog nuklearnog dogovora iz koga su SAD izašle i regulisanje situacije u Ukrajini i Siriji.

Analitičari navode da nemačka strana nastavlja da održava neodređenu poziciju po pitanju Sirije, uključujući i program humanitarne pomoći i posleratnog obnavljanja te zemlje, i da bi to mogla biti jedna od tema razgovora Putina i Merkelove, a takođe tu je i pitanje povratka sirijskih izbeglica u tu Arapsku Republiku.

Kako se očekuje, akcent će biti stavljen i na perspektive saradnje Rusije, Nemačke, Francuske i EU kada je reč o obnavljanju infrastrukture u Siriji, koja se sada nalazi pod kontrolom sirijskih vlasti.

S druge strane, između Rusije i Nemačke postoje razlike u pozicijama kada je reč o situaciji u Ukrajini, ali obe zemlje zemlje ostaju privržene „normandijskom formatu“, pa se veruje da će ruski predsednik i nemačka kancelarka razgovarati o mogućim merama u okviru „Normandijske četvorke“, koja je sada, u suštini, „zamrznuta“ i ne funkcioniše zbog toga što je Kijev zauzeo nekonstruktivnu poziciju.

Takođe, u Berlinu bi moglo da bude reči i o uvođenju mirovne misije UN u Donbas i njene uloge u prevazilaženju produžene krize. Osim toga, pitanje regulisanja ukrajinske krize je u ovom trenutku posebno aktuelno, s obzirom da se u toj zemlji zahuktava predizborna kampanja.

Ruski ekspert Dmitrij Danilov zaključuje da intenziviranje kontakata Rusije i Nemačke ipak ne ukazuje na to da je Berlin odlučio da vodi spoljnu politiku nezavisno od SAD.

Zgrada nemačkog parlamenta Bundestaga u Berlinu - Sputnik Srbija
Nemačka se zauzela kod Amerike za Rusiju

Analitičar navodi da Evropa odavno želi da bude samostalna, ali da je drugo pitanje ima li resursa i instrumenata za to, a kako pokazuje praksa — njih je malo.

Danilov podseća da se Evropa ujedinila sa SAD posle 2014. godine s ciljem „obuzdavanja Rusije“ i naglašava da ona sada ne može i neće da promeni tu poziciju.

Prema njegovom mišljenju, mogućnosti za neku vrstu nezavisnosti Evrope su izuzetno male, mada ih ima.

Podsetimo, zvanični predstavnik Vlade Nemačke Štefan Zajbert je saopštio da će kancelarka Nemačke Angela Merkel u subotu, 18. avgusta, razgovarati sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom u svojoj rezidenciji u Mezebergu.

Kako je naveo, razgovaraće se o bilateralnim pitanjima, kao i o sirijskom konfliktu, situaciji na istoku Ukrajine i energetici.

Dvoje lidera su se poslednji put sastali u ruskom crnomorskom letovalištu Sočiju.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala