Makronova EU „u tri kruga“: Gde je tu Srbija (video)

© AFP 2023 / Ludovic MARIN Emanuel Makron
Emanuel Makron - Sputnik Srbija
Pratite nas
Skandal sa telohraniteljem francuskog predsednika koji je tukao demonstranta, a zbog kog je opozicija u Francuskoj čak dva puta prošle nedelje tražila glasanje o poverenju vladi, nije bio dovoljan da sruši vlast u Parizu. Ipak, ova afera dodatno je oborila rejting predsednika Makrona, ocenio je bivši ambasador Srbije u Francuskoj Radomir Diklić.

Kako je Diklić rekao u emisiji „Sputnjik intervju“, niz nepopularnih mera poput Zakona o radu, koje je francuski predsednik doneo za nešto više od godinu dana svoje vladavine, kao i ovaj poslednji skandal sa savetnikom za bezbednost, doveo je do toga da se u javnosti postavi pitanje — ima li Makron podršku naroda za poteze koje vuče?

„Mere koje je sproveo francuski predsednik iznenadile su njegove birače. Makronov rejting sada iznosi svega 37 odsto, što govori da opozicija, ali i određeni deo naroda, ne misli da on vodi unutrašnju politiku koja odgovara interesima najvećeg broja Francuza. Takođe, pred Makronom je još jedan veliki izazov, odnosno njegov plan da racionalizuje poslovanje francuskih železnica. To prevedeno na jezik običnih građana znači da on planira otpuštanja u tom sektoru, a treba imati na umu da ako su negde u Francuskoj sindikati jaki, onda su to u sektoru železnica, koje su neobično važne za funkcionisanje te države. Ako oni odluče da se Makronovom planu racionalizacije usprotive štrajkom, nastaće veliki problemi jer je železnica esencijalna za francusku ekonomiju. U tom smislu sindikati imaju u rukama jaku kartu, a videćemo da li će odlučiti da je iskoriste na jesen“, objašnjava Diklić.

Može li iko da ugrozi Makrona

Iako kaže da za Emanuela Makrona sada ne bi glasalo ni blizu onoliko građana koliko mu je na prošlim izborima obezbedilo predsednički mandat, Diklić napominje da u ovom trenutku na političkoj sceni francuske nema pojedinaca, pa ni partija, koje bi ga mogle ugroziti.

Predsednik Francuske Emanuel Makron na Međunardnom ekonomskom forumu 2018 u Sankt Peterburgu - Sputnik Srbija
Tajni plan: Makron želi jači uticaj u Evropi

„On pripada nekom liberalnom centru, a to je nova generacija političara koji su jako kompetentni, imaju ozbiljno obrazovanje i veliko iskustvo u biznisu i drugim oblastima. Ne mislim da bi bilo ko u francuskoj opoziciji Makronu u ovom trenutku mogao da predstavlja konkurenciju. Jedino možda Narodni front Marin le Pen, koja je ultradesničarska partija, ali i oni mu zapravo idu naruku. Naime, kod Francuza postoji vrlo jaka svest o tome da ako se bira između ’desnih‘ partija i nekih drugih, oni ’desni‘ ne smeju da prođu. Takav stav je u Francuskoj vrlo izražen“, napominje bivši ambasador.

Na pitanje da li će ideja Emanuela Makron o reformisanoj Evropi u „tri kruga“ Srbiji prolongirati datum ulaska u EU, Diklić kaže da su briselski zvaničnici svega nekoliko dana, pošto su izašli sa 2025. godinom kao datumom sledećeg proširenja Unije, počeli da govore da je to samo jedan zamišljen, mogući datum.

„U Evropskoj uniji vam je kao na životinjskoj farmi kod Orvela — sve su životinje jednake, ali neke su jednakije, i to je realnost koju niko neće otvoreno reći. Naravno da Francuska može da nam bude prepreka. Ako Francuska oceni radi sebe i tog projekta Evrope i ’reaktora‘ u kome oni jesu, da nije vreme da se u reaktor ubaci još neka mala čestica goriva, oni mogu da kažu da još nismo ispunili sve potrebno za pristupanje. Ali to onda moraju da kažu argumentovano, sa svim pokazateljima koji će potvrditi njihov stav. Dakle, Francuska nam može biti prepreka, ali i ne mora. Zavisi ipak sve od nas“, ukazuje Diklić.

Most prema Rusiji

Komentarišući ocene nekih analitičara da bi francuski predsednik mogao biti most između Rusije i Zapada, Diklić kaže da je Rusija najviše napredovala u vreme kada su na ruskom dvoru bili ugledni ljudi iz Francuske i Nemačke.

Aleksandar Vučić i Žan-Iv Le Drijan - Sputnik Srbija
Vučić: Srbija i Francuska su istinski prijateljske zemlje

„Evropa ima interes da sa Rusijom sarađuje na ravnopravnoj osnovi, a ono što niko ko iole ima nešto u glavi ne sme ni da pomisli, to je da pritiskom može nešto da uradi sa Rusijom. Mnogo je bolje da se pravi partnerstvo, što se i kroz istoriju pokazalo — od Katarine Velike, Petra Velikog, kako je jedna zaostala Rusija krenula. Ako neko želi to partnerstvo da prekida, to je njegov problem više nego ruski. Francuska sasvim može da bude most koji je potreban, čini mi se, i Rusiji i Evropi, uprkos tome što se to možda neće baš mnogo svideti ’prijateljima‘ preko Atlantika, odnosno SAD“, primećuje bivši diplomata. 

Na pitanje da li vidi ukidanje sankcija Rusiji u nekoj bližoj budućnosti, Diklić iznosi očekivanje da će se evropski stav o sankcijama polako modifikovati, kako francuski, tako i nemački.

„Evropa ipak ima tu jedan trend da se olabave sankcije. Priča se o sankcijama, a onda imamo da jedan ’Severni tok‘ radi, drugi se gradi. Pa Nemačka industrija zavisi od uvoza gasa iz Rusije. A razmišljati na način — da li ćemo prestati da uvozimo iz Rusije automobile ili ćemo prestati da im izvozimo povrće? Pa kupiće ga negde drugde. Dakle, sankcije nisu ostvarile svoju svrhu i čini mi se da njihovo slabljenje može da se desi. Naravno, to se baš neće mnogo svideti velikom bratu preko okeana“, rekao je Diklić.

U osvrtu na činjenicu da se francuski predsednik do sada više puta usprotivio Donaldu Trampu, kritikujući izlazak SAD iz Pariskog sporazuma o klimi i međunarodnog sporazuma sa Iranom, bivši ambasador kaže Francuska smatra da ima pravo da Americi kaže sve.

„To njihovo pravo je, između ostalog, i istorijsko, jer su oni pomogli kada se Amerika odvajala od Velike Britanije. Nije to samo Makronov pi-ar. Francuze često zovu ’galski petao‘ i to je jedna njihova, da tako kažem, i drčnost. Svakako je Makron rekao ono što možda i mnogi drugi u Evropi misle, ali iz nekog razloga neće da kažu. Naravno da je Francuska zabrinuta zbog klimatskih promena jer ima veliku prisutnost u bivšoj kolonijalnoj Africi, ima dobre odnose sa tim zemljama koje od tih klimatskih promena puno pate. Takođe je zabrinuta i zbog nuklearnog sporazuma sa Iranom, pa mislim da su Makron i njegov procenili da to treba da se kaže, a da neće imati velike štete po Francusku“, kaže Diklić.

 

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala