Milijarde, projekti, saradnja — BRIKS trn u oku Zapadu

© REUTERS / MIKE HUTCHINGSBRIKS
BRIKS - Sputnik Srbija
Pratite nas
Lideri BRIKS-a su u četvrtak, drugog dana samita u Johanezburgu, usvojili deklaraciju kojom su potvrdili posvećenost principima demokratije, uzajamnog poštovanja, suverene jednakosti i trajne i sveobuhvatne saradnje.

Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južnoafrička Republika su, ocenjuju analitičari, na samitu našli kolektivni glas koji zagovara principe globalne trgovine, a ujedno su dali obećanje da će se boriti protiv unilateralizma i protekcionizma nakon „carinskih pretnji“ američkog predsednika Donalda Trampa.

Predsednik Rusije Vladimir Putin, kineski predsednik Si Đinping, premijer Indije Narendra Modi, brazilski predsednik Mišel Temer i domaćin jubilarnog samita u Johanezburgu, lider Južnoafričke Republike Siril Ramafoza potpisali su ujedno i odvojenu deklaraciju kojom se podržava otvoren i inkluzivan multilateralni trgovinski sistem, kakav je predvidela Svetska trgovinska organizacija na samitu u Južnoafričkoj Republici.

Predsednici Turske i Rusije, Redžep Tajip Erdogan i Vladimir Putin, tokom sastanka na marginama samita BRIKS-a u Johanesburgu - Sputnik Srbija
Putin s Erdoganom na marginama BRIKS-a: Svi naši veliki projekti se realizuju

Milijardu dolara za Rusiju

Ovo je inače deseti, jubilarni samit BRIKS-a na kom su, između ostalog, potpisani i memorandumi o životnoj sredini i regionalnom vazdušnom partnerstvu, kao i sporazum između Brazila i Nove razvojne banke BRIKS-a o osnivanju njene nove federalne kancelarije u toj zemlji.

Potpredsednik banke i njen glavni finansijer Lesli Masdorp najavio je da će ta institucija za Rusiju izdvojiti kredit od milijardu dolara za infrastrukturne projekte, a ruski predsednik Vladimir Putin rekao je da računa da će filijala razvojne branke BRIKS-a u skorijoj budućnosti biti otvorena i u Rusiji.

Vasilij Koltašov, šef Centra za politička i ekonomska istraživanja na Institutu za globalizaciju i društvena kretanja u Moskvi, kaže da su infrastrukturni planovi te banke u Rusiji veoma ambiciozni, ali da je ključno pitanje da li će na infrastrukturnim projektima raditi ruske firme, ili će izvođači biti, na primer, kineske kompanije.

„Ako ne budu bila angažovana domaća, ruska preduzeća, onda je ovaj korak nije od naročito velike važnosti za Rusiju. S druge strane, ako bi kredit Razvojne banke bio jak zamajac da se poradi na poboljšanju infrastrukture u zemlji, da se uposle Rusi i pospeši domaća proizvodnja, to je onda već druga priča“, kaže Koltašov, ali dodaje i da Rusija nije zemlja koja trenutno ima nasušnu potrebu za ovakvim kreditima.

„Rusija ima dovoljno novca"

Deseti samit BRIKS-a - Sputnik Srbija
Primećujete li neobičnu zabunu na fotografiji lidera samita BRIKS-a? (video)

„Izdvajanje ove impresivne sume je više pokazatelj da Razvojna banka funkcioniše, kao i sam BRIKS. To je znak da projekti tog saveza nisu samo mrtvo slovo na papiru, već da se novac realno može izdvojiti i predstavlja signal i drugim državama. Dakle, smatram da su prvi krediti Razvojne banke BRIKS-a probnog karaktera. Rusija, ponavljam, ima dovoljno sopstvenih sredstava za velike projekte i za nju taj tip kredita nije od presudne važnosti“, naglašava za Sputnjik Vasilij Koltašov.

S druge strane, Nikita Isajev, sa moskovskog Instituta aktuelne ekonomije, smatra da najava ulaganja Razvojne branke BRIKS-a u rusku infrastrukturu predstavlja početak još većih investicija.

„Razgovori o banci BRIKS-a vode se odavno. Pre tri godine, kada je banka osnovana, planirano je da njena kapitalizacija bude 200 milijardi dolara. Time bi ta institucija BRIKS-a mogla da konkuriše MMF-u, čija je kapitalizacija u tom trenutku bila 350 milijardi dolara“, kaže Isajev.

Nema žurbe s Razvojnom bankom

On dodaje da, s druge strane, države BRIKS-a ne žure da do kraja formiraju tu banku, a to se može tumačiti različitim kolebanjima na svetskim tržištima.

„Kina, bazni beneficijar BRIKS-a, ne žuri da ovu banku stavi pod svoje političko krilo, a znamo da bez politike nikakvog biznisa i nikakve krupne ekonomije nema“, kaže Isajev. On dodaje da je obim kapitala Razvojne banke sada između 10 i 20 milijardi dolara.

„Svaka zemlja-članica ima pravo na kredite kada predstavi svoje projekte, u skladu s uloženom kvotom. Do sad Rusija nije dobijala taj novac, mada, doduše, nije ni izabrala kvotu. Ovo je prvi veći kredit koji je Moskva dobila na ovaj način“, napominje Isajev.

Naš sagovornik dodaje i da jedna milijarda dolara sredstava za rusku ekonomiju, ali i u razmerama svetske privrede, iz perspektive makroekonomskog pokazatelja ne nosi sa sobom neki suštinski značaj. 

Rusija, dodaje on, pre svega želi da pokaže da postoje alternativne međunarodne institucije koje mogu da konkurišu Svetskoj banci, Evropskoj banci za obnovu i razvoj i MMF-u.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala