Svi vodeći zapadni mediji danas su doslovce bili preplavljeni tumačenjem Trampove izjave o „veoma agresivnoj“ Crnoj Gori koja bi mogla biti uzrok trećeg svjetskog rata. Jedan od glavnih strahova je da Donald Tramp „ne razumije dobro član 5. atlantskog Ugovora“, koji kaže da se napad na jednu od članica NATO-a smatra istovremeno napadom na sve zemlje NATO-a.
Tako npr. „Njujork tajms“ u naslovu konstatuje da je Tramp ovom izjavom doveo u pitanje čak samu „srž NATO-a“, dok se u tekstu navodi i konstatacija potpredsjednika „Karnegi zadužbine za međunarodni mir“ Endrjua Vejsa, koji ističe da Trampov komentar o Crnoj Gori „zvuči kao stav Kremlja“.
Ipak, naslov „Vašington posta“ koji glasi „Ukrajina nije zemlja — rekao je Putin Bušu. A šta je rekao Trampu o Crnoj Gori“, u fokus medijske pažnje zapadnih medija potpuno neočekivano kandiduje spekulaciju da je iza zatvorenih vrata u Helsinkiju bilo riječi i o Crnoj Gori.
Iako je ova mogućnost gotovo potpuno nevjerovatna, medijska mašinerija je već u punom pogonu. Na nju su se nakačili i lokalni mediji i analitičari, pa „Pobjeda“ u državnom vlasništvu preko čitave naslovne strane objavljuje — „Trampova ruska priča“, insinuirajući da je američki predsjednik zapravo „ruski čovjek“.
Tu su naravno i izjave aktivnih političara, pa je predsjednik crnogorskog SDP-a Ranko Krivokapić za Bi-Bi-Si kazao da je „zabrinut da Crna Gora ne služi kao ’kusur‘ tokom samita Trampa i Putina“.
„Nadam se da Crna Gora nije bila tema razgovora u Helsinkiju. Iskreno, nadam se da je Tramp samo reagovao na pitanje Foksa i da njegova poruka nema dublje značenje“, rekao je Krivokapić.
Za razliku od njega, hrvatski analitičar Davor Đenero, koji je Trampovu izjavu o Crnoj Gori prokomentarisao za crnogorske medije, nema dilemu da su „Trampove riječi Putinovo mišljenje“.
„Tramp nije bio dobro pripremljen za ovaj razgovor. Jasno je da je Crna Gora bila predmet razgovora Trampa i ruskog predsjednika Vladimira Putina“, siguran je odnekud Đenero.
Analitičar Boško Vukićević u lavini reakcija koju je izazvala Trampova izjava o Crnoj Gori ističe da je ono što danas upada u oči prije svega strah crnogorskog režima i domaćih ljubitelja američke „duboke države“, ali i inostranih pronatovskih analitičara i političara, da Tramp zaista može da uspostavi dobre odnose sa Rusijom.
„Bojazan čitave ove raznorodne skupine, koja je na antiruskoj priči najvećim dijelom izgradila sopstvene karijere, jeste da bi moglo doći do revidiranja spoljnopolitičkog koncepta SAD i otopljavanja rusko-američkih odnosa. Očigledno je da bi poboljšanje odnosa dvije supersile dovelo do istrošenosti karijera političara i nevladinih organizacija, koji su na širenju rusofobije dobijali ogromne pare i privilegije. U takvim okolnostima njihova politika postala bi nepotrebna. Stoga se pripadnici pomenute skupine, u stanju očaja a ponegdje i panike, pitaju da li je Crna Gora bila predmet razgovora Putina i Trampa iza zatvorenih vrata“, kaže Vukićević za Sputnjik.
Vukićević, koji je mišljenja da „je veoma mala vjerovatnoća da su Putin i Tramp na sastanku razgovarali i o Crnoj Gori“, ipak smatra da „strahovanja domaćih i inostranih natovaca nijesu u potpunosti bez osnova“.
„Ako ostavimo po strani Trampovu posebnu retoriku i njegovu neodmjerenu izjavu o Crnogorcima, njegovo mišljenje o tematici dâ se naslutiti. On se u izjavi o Crnoj Gori, na indirektan ali nedvosmislen način, pita šta će Crna Gora NATO-u i Sjedinjenim Državama? U komentaru direktno dovodi u pitanje validnost člana 5. NATO-a o zaštiti svojih članica. Osim toga, on vjerovatno uzima u obzir činjenicu da je Crna Gora jedina država koja je bombardovana od strane organizacije u koju se naknadno učlanila, kao i da je sporno učlanjenje obavljeno uz protivljenje ogromne većine stanovništva“, ističe naš sagovornik.
On podsjeća da i „svi oni koji smatraju da je Tramp u odgovoru o Crnoj Gori napravio gaf, treba da znaju da je televizija na kojoj je napravljen intervju — ’Foks njuz‘, tradicionalno naklonjena Trampu i da postoji vjerovatnoća da je pitanje možda bilo unaprijed dogovoreno“.
„Dakle, mišljenja sam da kod Trampa zaista postoji volja i želja za poboljšanjem odnosa sa Ruskom Federacijom, uostalom, takva nastojanja su bila dio njegovog predizbornog programa. Međutim, nijesam prevelik optimista po pitanju realizacije takvih politika, a naročito uz trenutno snažno protivljenje američke ’duboke države‘“, zaključuje Vukićević.