Šta donosi sporazum o saradnji Srbije i Rosatoma (video)

CC BY-SA 4.0 / Tiia Monto / Nuklearni reaktor
Nuklearni reaktor - Sputnik Srbija
Pratite nas
Nuklearni objekti Srbije očekuju da će nedavno potpisani sporazum Vlade Srbije i ruske korporacije Rosatom obezbediti podršku ovom srpskom javnom preduzeću u obuci kadrova i novoj opremi, kao i u skladištenju tečnog radioaktivnog otpada.

Prvi čovek Nuklearnih objekata Srbije (NOS) Dalibor Arbutina, gostujući u emisiji „Sputnjik intervju“, precizira da sporazum koji je potpisan polovinom maja podrazumeva razmenu kadrova, informacija, iskustava, a posebno su izdvojene kao perspektivne oblasti medicina i poljoprivreda. Arbutina podseća da saradnja Srbije i Rusije u oblasti mirnog atoma već dugo traje.

„Ovih dana je Institut za nuklearne nauke Vinča proslavio 70 godina rada. Sam početak rada je upravo vezan za istraživačke reaktore koji se sada nalaze u NOS-u, a nekada su se nalazili u Institutu za nuklearne nauke Vinča. Oba reaktora RA i RB su ruske proizvodnje i ovde su montirani uz pomoć ruskih naučnika. Kada je odlučeno da reaktor RA ide u dekomisiju, odlučeno je i da se isluženo nuklearno gorivo vrati u zemlju porekla, to jest u Rusiju. To je urađeno 2010. uz pomoć Međunarodne agencije za atomsku energiju čije su članice i Srbija i Rusija. Vlada Ruske Federacije nam je dala veliku finansijsku pomoć, a i veliku tehničku pomoć i pomoć u iskustvu, pošto su ruski inženjeri bili na terenu kada smo radili prepakivanje isluženog nuklearnog goriva i sam transport u Rusku Federaciju“, navodi Arbutina. 

U javnom preduzeću se, ističe on, koristi ruska oprema, kao i rusko znanje jer su naši stručnjaci išli tamo na obuku. Sam sporazum između Rosatoma i Vlade Srbije predviđa i školovanje kadrova, što je, kaže, bila jedna od naših molbi.

Kad je reč o predstojećim zadacima za NOS, naš sagovornik ističe da je to pre svega da se raščisti zastarela tehnologija, a od Rusije se očekuje pomoć u rešavanju problema trajnog skladištenja tečnog nuklearnog otpada.

Zločin  - ilustracija - Sputnik Srbija
I zvanično: Srbija raskrinkava NATO zločin

„Imamo dosta tečnog otpada i očekujemo od njih veliku pomoć u tome. To su komplikovane i složene procedure, sofisticirana tehnologija u oblasti upravljanja otpadom“, objašnjava on.

Iako je, prema rečima Arbutine, radioaktivni otpad trenutno uskladišten uz adekvatne mere bezbednosti, plan je da se izgradi novi hangar po najsavremenijim tehnologijama. 

„To je veliki projekat. U narednih nekoliko godina će sav otpad iz starih hangara biti presložen u novi hangar sa najsavremenijom tehnologijom, sa smanjenom zapreminom, pošto mi imamo i postrojenje za preradu otpada“, kaže sagovornik Sputnjika.

Jedan od zadataka za NOS je, prema rečima Arbutine, i da se ovo preduzeće uključi u inovacije, zbog čega je i potrebno školovanje novih i usavršavanje postojećih kadrova. „To prepoznajem kao jedan od najvažnijih ciljeva sporazuma sa Rosatomom, što bi bio pun pogodak“, kaže prvi čovek NOS-a.

Povodom nedavno formirane Komisije za istraživanje posledica NATO bombardovanja, Arbutina kaže da je NOS spreman da ekspertski pomogne u istrazi. Kako ističe, u NOS-u se čuvaju i dokumentacija i uzorci zemljišta sa juga Srbije, kontaminiranog bačenim projektilima sa osiromašenim uranijumom.

Bombardovanje Jugoslavije - ilustracija - Sputnik Srbija
Sve spremno za početak istraživanja posledica NATO bombardovanja: I Kosovo se mora istražiti

„Kao jedini državni operater u Republici Srbiji pozdravljamo odluku Skupštine Srbije da se sprovede istraga o posledicama bombardovanja i u svakom trenutku stojimo na raspolaganju skupštinskoj komisiji. Na svaki poziv te komisije izaći ćemo i na potrebna merenja, i da potvrdimo analize, i sve što se bude tražilo od nas“, kaže Arbutina.

On podseća da su zaposleni Instituta Vinča, od kog se 2009. izdvojio NOS kao posebno javno preduzeće, u vreme NATO bombardovanja radili dekontaminaciju terena na jugu Srbije.

„Odradili su maksimalno svoj posao. Postoji dokumentacija, postoji i zemljište — sloj koji je skidan je donet i zapakovan na propisan način u burad po svim tadašnjim tehnologijama i zakonima, tako da je to sve bezbedno odrađeno. Ta zemlja se čuva u dvadeset osam buradi u hangarima“, precizira Arbutina i dodaje da deo ljudi koji su tada radili dekontaminaciju i dalje radi u NOS-u i da mogu, ako bude potrebe, da budu svedoci u istrazi.

Na pitanje kako mu deluju navodi koji se mogu čuti u medijima da osiromašeni uranijum i nije toliko opasan, Arbutina kratko primećuje da je „sve što je van kontrole opasno i to je svima jasno, a posebno kada je reč o radioaktivnim materijalima“.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala