Nakon poraza u prvom krugu predsjedničkih izbora, čini se da opozicija u Crnoj Gori nema previše razloga da bude zadovoljna. Dok su, na primjer, svi lideri mađarskih opozicionih stranaka čije su partije ušle u parlament podnijeli ostavke nakon što je partija premijera Orbana odnijela ubjedljivu pobjedu u toj zemlji, u Crnoj Gori istovremeno kao da se vještački stvara atmosfera da se zapravo ništa značajno u nedelju nije desilo, pa opozicioni prvaci danima ne pominju poraz na predsjedničkim izborima.
Izostanak bilo kakve analize i odgovornosti zbog još jednog poraza, prema riječima analitičara Dragana Rosandića, nažalost nije ništa novo u političkom životu Crne Gore.
On za Sputnjik objašnjava da analize izbora nema jer su se rezultati te analize znali i prije dva mjeseca s obzirom na to kako je opozicija djelovala u poslednjih pola godine. Kao razlog takođe dodaje i nemogućnost crnogorske opozicije da do poslednjeg tenutka usaglasi zajedničkog predsjedničkog kandidata, što je, po njemu, na kraju rezultiralo iznuđenim riješenjem sa Mladenom Bojanićem, kao kandidatom većinskog dijela opozicije.
„Još tada je bilo jasno da opozicija nema teoretskih šansi na ovim izborima. Analize nema jer će opozicionari, po njihovom starom običaju, sada prespavati nekih 5-6 dana i čekati da se situacija malo relaksira, i onda kao da ništa nije bilo krenuti u novu kampanju i nove poraze… I to sve bez ikakvih analiza, odgovornosti i podnošenja računa građanima. U opoziciji prosto nije bilo nikakve sinhronizacije, tako da je svako vodio računa o svojim partijskim interesima pripremajući se za lokalne izbore u Podgorici i još desetak gradova“, smatra Rosandić.
S obzirom na to da je sada savim očigledno da je opozicija izbore za predsjednika Crne Gore unaprijed žrtvovala u korist lokalnih izbora 27. maja, od kojih će najznačajniji biti oni u Podgorici, Rosandić smatra da to što je Đukanović u nedjelju ostvario tijesnu prijednost na izborima u glavnom gradu ne mora ništa da znači, podsjećajući da je na prethodnim parlamentarnim izborima u Podgorici opozicija bila bolja za nekih 5-6 hiljada glasova.
Naš sagovornik je mišljenja da ipak ne treba miješati parlamentarne, lokalne i predsjedničke izbore, mada određene reperkusije postoje.
„Lokalni izbori su specifični. Na njima će biti i veća izlaznost. Bez obzira kakva je, opozicija ima pristojne šanse u Podgorici, samo zavisi kako će se pozicionirati, i očigledno je da ćemo tu imati neko prelivanje glasova od određenih grupacija prema drugima, jer već su najavljene i neke koalicije kao što su Demokrate i URA, što je, po meni, jedna neprincipijelna koalicija koja može da ide naruku recimo Marku Milačiću i Pravoj Crnoj Gori. Ne bi me začudilo da jedan dio birača emigrira od Alekse Bečića i njegove partije prema Milačiću jer su oni ipak jedna izdefinisanija partija sa jasnim odgovorima na brojna pitanja, dok su ovi ostali prilično nejasni. Tako da predviđam da bi iznenađenje izbora mogla da bude Prava Crna Gora sa Milačićem, jer su oni u Podgorici uzeli oko 3.700 glasova, što je preko 3,5 odsto i cenzus je tu zabetoniran. Ako ponove taj rezultat, ući će u lokalni parlament sa jednim ili dva odbornika, a to mogu da budu ključni odbornici za formiranje lokalne vlasti u Podgorici“, kaže Rosandić.
Na kraju, i pored, kako se sada čini, prilično sigurne vlasti DPS-a na gotovo svim nivoima u Crnoj Gori, Rosandić smatra da bi vrlo moguća pobjeda opozicije u Podgorici mogla da označi prekretnicu kada je u pitanju vlast na republičkom nivou.
„Pobjeda opozicije u Podgorici bi ozbiljno zaljuljala temelje republičke vlasti. Đukanović jeste pobijedio na predsjedničkim izborima, ali ipak se sve vrti oko republičke vlasti u parlamentu. Ako bi opozicija pobijedila u Podgorici i u još nekoliko značajnih gradova, onda bi to ozbiljno dezavuisalo vlast na republičkom nivou DPS-a, jer sve je pod znakom pitanja još od parlamentarnih izbora koji su sprovedeni u atmosferi nekog izmišljenog ’državnog udara‘ i legitimitet te vlasti je upitan. Ako bi pala Podgorica, onda se tu već postavljaju ozbiljna pitanja kao i validnosti same vlasti na republičkom nivou“, zaključuje naš sagovornik.
