Vojna parada u SAD — podsećanje na pouke iz Velikog rata

© AP Photo / Gerald HerbertVojni marš tokom parade Mardi Gras u Nju Orleansu, nedelja, 11. februara 2018.
Vojni marš tokom parade Mardi Gras u Nju Orleansu, nedelja, 11. februara 2018. - Sputnik Srbija
Pratite nas
Dok mnogi kritičari američkog predsednika Donalda Trampa strahuju da će on započeti treći svetski rat, Amerikancima, koji neguju sećanje na Prvi svetski rat, Tramp donosi dobre vesti — planom da vojnu paradu u Vašingtonu održi na Dan veterana i stogodišnjicu primirja, piše portal Politiko.

Vojna parada u Vašingtonu, vredna 30 miliona dolara, najavljena je za 11. novembar ove godine, što je ne samo američki Dan veterana, već i dan kada se navršava tačno 100 godina otkako je sklopljeno primirje kojim je okončan Prvi svetski rat, a on je posejao seme mnogih globalnih potresa koji su se otada desili, ukazuje portal u svom evropskom izdanju.

EU SAD - ilustracija - Sputnik Srbija
Amerika objavila čelični rat Evropi — šansa za Rusiju i Kinu

Premda ni predsednik ni Pentagon nisu istakli istorijski značaj datuma održavanja parade, koincidencija nije prošla nezapaženo u federalnoj komisiji, koja pet godina pokušava da probudi svest javnosti o kataklizmičnom sukobu koji je srušio imperije, uveo hemijski rat, iscrtao granice modernog Bliskog istoka i potpomogao razvoj sovjetske Rusije, navodi se u analizi.

„Parada predstavlja sjajnu priliku za nas“, kaže potpredsednik Komisije američkog Kongresa za stogodišnjicu Prvog svetskog rata, Edvin Fauntin, dodajući da je Komisija predložila ministru odbrane i Beloj kući da tematski fokus parade bude upravo — stogodišnjica primirja.

Zasada je Pentagon saopštio samo da će parada biti održana u Vašingtonu u čast veterana svih vojnih rodova koji su se borili u svim američkim ratovima.

Ipak, Fauntin izražava nadu da će tajmingom predviđenim za paradu biti ukazana posebna čast Amerikancima koji su se žrtvovali u Prvom svetskom ratu, uključujući oko 117.000 poginulih i još 204.000 ranjenih.

On ukazuje da bi publicitet koji prati ovaj događaj mogao da se iskoristi kako bi se bacilo svetlo na neke trajne lekcije — uključujući pouku da regionalni sporovi lako mogu da eskaliraju u globalne.

„Kako da naučimo lekcije iz Prvog svetskog rata? Kada pogledate Ukrajinu ili Siriju, pitate se da li bi ti regionalni konflikti mogli da eskaliraju. Možete videti kako bi sukob između snaga koje podržavaju različite strane mogao da eskalira i uvuče nas u rat na isti način kao što smo bili uvučeni i u Prvi svetski rat“, upozorava Fauntin.

Izbeglice i stanovnici opkoljenog izbegličkog kampa Jarmuk u blizini Damaska, stoje u redu za humanitarnu pomoć - Sputnik Srbija
Da li je Vašington čuo upozorenje Moskve?

Profesor sa Kalifornijskog univerziteta Adam Hohšild slaže se da pažnja javnosti koju parada privlači pruža jedinstvenu priliku da se podseti na rat koji u svesti Amerikanaca nije ni izbliza toliko urezan kroz filmove i knjige koliko su to drugi sukobi.

„Ako je ikada postojao rat koji nije trebalo da se dogodi, to je bio Prvi svetski rat. On je svet učinio gorim, u svakom mogućem smislu. Nemoguće je zamisliti Drugi svetski rat bez prvog, bez tog ogromnog nasleđa ogorčenja i gneva“, ističe Hohšild, inače autor knjige pod naslovom „Za kraj svih ratova: Priča o lojalnosti i pobuni, 1914–1918“.

Većina istoričara je mišljenja da je Veliki rat bio sasvim nepotreban i da se apsolutno mogao izbeći, primećuje Politiko.

„Šest nedelja pre nego što su ispaljeni prvi pucnji krajem jula 1914, u Evropi je vladao mir. Britanija i Nemačka su tada bile najveći trgovinski partneri. Niko nije mogao ni da pretpostavi, uz retke izuzetke, kakav će stravičan period nastupiti. Greška koju su svi napravili 1914. bila je što je svaka zemlja bila ubeđena da će rat kratko trajati i da će baš ona pobediti“, kaže Hohšild.

Takvu atmosferu, navodi, vidi i danas i pita se da li su Tramp i severnokorejski lider Kim Džong Un, dok razmenjuju uvrede, svesni strahota koje bi im nuklearni rat doneo.

O zanemarivanju Prvog svetskog rata u SAD govori i istraživač Nacionalne arhive Mičel Jokelson, koji kaže da su SAD „jedini učesnik tog rata koji nema zvaničnu istoriju o tome“, a jedan od razloga za to je, objašnjava ovaj ekspert, što su i sami veterani taj rat želeli da zaborave jer je „ratovanje na zapadnom frontu za njih bilo užasno iskustvo“.

Mesec - Sputnik Srbija
Amerika objavila da polaže pravo na dobar deo Meseca

Mnogi, međutim, veruju da uzroci Velikog rata imaju jezivih sličnosti sa današnjim „igrama globalnih sila“ u regionima od Istočne Evrope do Severne Koreje i Južnog kineskog mora.

„Postoje sličnosti na koje moramo obratiti pažnju“, upozorava i bivši ministar odbrane i direktor CIA Leon Paneta, inače specijalni savetnik Komisije za stogodišnjicu Prvog svetskog rata.

Kako je objasnio, Francuzi, Britanci, Nemci — svi su u u vreme izbijanja Prvog svetskog rata nastojali da prošire svoje imperije.

„Ako pogledate šta se danas dešava, i danas imamo čitavu grupu čelnika koji teže da oforme imperije širom sveta, i očito pokušavaju da učvrste vlast u svojim zemljama na načine koji im šire uticaj“, ukazuje Paneta.

Praveći poređenje, on upozorava da je u vreme Velikog rata vođena trka u naoružanju ogromnih razmera između Britanije i Nemačke, ali i drugih zemalja, dok je i danas, ukazuje, u toku takva trka s Rusijom.

„Kina učvršćuje vlast nad Južnim kineskim morem, dok Rusija nastoji da proširi svoj uticaj nad bivšim sovjetskim republikama, počev od Ukrajine. Za to vreme, Iran pokušava da sopstveni uticaj učvrsti na Bliskom istoku. Dakle, i danas postoji rastući militarizam“, ističe Paneta.

Libi O’Konel sa Instituta Smitsonijan, član Komisije za stogodišnjicu Prvog svetskog rata, vidi još jednu alarmantnu sličnost između perioda kada je taj rat izbio i današnjice, upozoravajući na „slom diplomatije“, a Paneta deli njeno mišljenje.

Parada na Dan veterana je, zaključuje Paneta, „prilika da se američki narod podseti šta je Prvi svetski rat bio i da se iz toga izvuku pouke za sadašnjost“.

Inače, Tramp je odluku o održavanju vojne parade u Vašingtonu doneo nakon što je prisustvovao vojnoj paradi povodom francuskog nacionalnog praznika, 14. jula prošle godine, kada je izjavio da će SAD morati da pokušaju da nadmaše Francuze.

U Memorandumu koji je Pentagon objavio 10. marta, stoji da je parada planirana za Dan veterana, 11. novembra, a da će se na paradi pojaviti samo vozila sa točkovima, odnosno neće biti tenkova, kako bi se „maksimalno umanjila šteta po lokalnu infrastrukturu“.

Iako tenkova neće biti, na kraju vojne parade pojaviće se veliki broj aviona, uključujući i stare.

Tanjug

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala