„Ujedinjenje ili smrt“: Šta namerava Crna ruka Amerike

CC0 / Pixabay / Amerika - ilustracija
Amerika - ilustracija - Sputnik Srbija
Pratite nas
Ono što Crnu ruku povezuje sa američkom „dubokom državom“ jeste to da je ona bila izuzetno uticajna u srpskom društvu i rešena da, ako treba i silom, nametne određeni spoljnopolitički pravac.

Nekadašnji šef CIA iz doba američkog predsednika Bila Klintona — Džon Dojč, uporedio je na jednom skupu američku duboku državu sa srpskom tajnom organizacijom sa početka 20. veka — Crnom rukom.

„Možda je najozloglašeniji primer efikasne duboke države tajna organizacija Crna ruka. Predvodio ju je šef srpske obaveštajne službe, pukovnik Apis, a ona je isplanirala zaveru za ubistvo austrijskog prestolonaslednika Franca Ferdinanda u Sarajevu 1914. godine, čime je počeo Prvi svetski rat“, rekao je Dojč.

Agencija CIA - Sputnik Srbija
Bivši šef CIA: I danas postoje tajna društva poput „Crne ruke“

Ovo je poređenje, prema mišljenju istoričara Saše Adamovića, dobrog poznavaoca kako same Crne ruke tako i savremenih američkih prilika, uspelo.

„Zaista, ako bismo tražili dobar primer domaće ’duboke države‘, onda bismo se mogli vratiti na početak 20. veka i u trenutak kada je grupa zaverenika, pre svega oficira, likvidirala dinastiju Obrenović“, kaže Adamović. 

Ta se grupa oficira i političara transformisala u tajnu organizaciju „Ujedinjenje ili smrt“, a u javnosti je bila poznata kao Crna ruka. Predvođena pukovnikom Dragutinom Dimitrijevićem Apisom, ta je organizacija, čiji je cilj bio ujedinjenje i oslobođenje južnoslovenskih naroda, koristila zavereničke i terorističke metode u ostvarenju svojih ciljeva, dodaje Adamović.

Ono što Crnu ruku povezuje sa američkom dubokom državom jeste to da je ona, iako je u svojim redovima okupljala nevelik broj oficira i političara, bila, prema Adamovićevim rečima, izuzetno uticajna u srpskom društvu i rešena da, ako treba i silom nametne određeni spoljnopolitički pravac.

„Kao tajna organizacija, u političkoj borbi oni nisu koristili demokratska sredstva, nisu poput srpskih stranaka izlazili na izbore, ali su uvek imali veliki uticaj na vladu, naročito kada je trebalo odlučivati o tome ko bi, u srpskim vladama, trebalo da obavlja dužnost ministra vojnog“, objašnjava Adamović. 

Ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Aleksandar Vulin na Sajmu knjiga u Beogradu - Sputnik Srbija
Vulin: Apis se vraća kući

Dojč takođe tvrdi da je malo analiza i dokaza koji pokazuju postojanje „duboke države“. Međutim, Dojč, kao proizvod „duboke države“, nastupa kao njen portparol sa zadatkom da pokaže i dokaže da duboke države nema i da je nikada nije ni bilo, smatra Adamović.

Međutim, iako je termin „duboka država“ aktuelizovan u poslednjih godinu dana, od početka predsedničkog mandata Donalda Trampa, ako se vratimo u prošlost videćemo da je duboka država bila aktivna u raznim periodima američke istorije, kaže Adamović i podseća na upozorenje nekadašnjeg američkog predsednika Dvajta Ajzenhauera o aktivnostima „vojnoindustrijskog kompleksa“, što je samo jedan od sinonima za „duboku državu“.

„Amerika zaista ima posla sa određenom strukturom koja odlučujuće utiče na američku politiku, unutrašnju i spoljnu. Kroz prethodnu predsedničku kampanju pokazalo se da je duboka država zapravo imala zadatak da spreči izbor Donalda Trampa za predsednika Amerike jer je u njemu prepoznat neprijatelj i da pomogne izbor jednog od izdanaka te duboke države u liku Hilari Klinton“, kaže Adamović.

Iako „duboka država“ nije uspela da spreči Trampov izbor, tokom prve godine njegovog mandata, jasno se vidi da ona sve čini kako bi na svaki način podrila njegovu politiku i sprečila ga u njegovom naumu da ostvari izborna obećanja, dodaje Adamović.

Da li je u toku puzeći državni udar u Americi?

Za razliku od Crne ruke, koja je imala jasno ustrojstvo, vođstvo i strogu organizaciju, američka „duboka država“ sastoji se iz više nezavisnih grupa koje deluju samostalno, ali je njihovo delovanje komplementarno, i to je ono što može da posluži kao varka kada se govori o postojanju ili nepostojanju „duboke države“.

Adamović, kako bi ilustrovao funkcionisanje duboke države, navodi primer Nemačke s kraja 19. i početka 20. veka. U knjizi „Savez elita“, nemački istoričar Fric Fišer pokazao je, kaže Adamović, kako se Nemačka ujedinila i postala svetska sila.

„Upravo na tom primeru možemo da vidimo kako je tokom jednog veka funkcionisala američka ’duboka država‘ jer je i tu na delu svojevrstan savez elita, političkih, vojnih, medijskih, privrednih, kulturnih… Sve te elite su u jednom veku delovale prilično sinhronizovano na ostvarivanju svojih interesa ne bi li, preko SAD, kao svojevrsne platforme, posegnuli za svetskom moći“, kaže Adamović.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala