„Hrabrost“: Kolinda u — srpskoj nošnji!

© REUTERS / ANTONIO BRONICHrvatska predsednica Kolinda Grabar Kitarović i predsednik Srbije Aleksandar Vučić u u Zagrebu
Hrvatska predsednica Kolinda Grabar Kitarović i predsednik Srbije Aleksandar Vučić u u Zagrebu - Sputnik Srbija
Pratite nas
Ćirilično-glagoljična histerija naših komšija juče je dobila izvezenu formu na rukavima kaputa šefice hrvatske države u kome je, uz taktove pesme „Mi smo garda hrvatska“ dočekala predsednika Srbije.
© REUTERS / ANTONIO BRONIC"Hrabrost" izvezena glagoljicom - detalj na rukavu Kolinde Grabar Kitarović.
Hrabrost izvezena glagoljicom - detalj na rukavu Kolinde Grabar Kitarović. - Sputnik Srbija
"Hrabrost" izvezena glagoljicom - detalj na rukavu Kolinde Grabar Kitarović.

Hrvatski, ali i srpski mediji, posebnu pažnju tokom izveštavanja o susretu važnom po mnogo čemu, posvetili su kaputu Kolinde Grabar Kitarović. Na njegovim manžetnama glagoljicom je izvezena reč „hrabrost“.

Kaput koji podseća na nošnju trkača Sinjske alke predsednica je lično izabrala u čuvenom domaćem etno-butiku, u kome su novinarima objasnili da je Grabar Kitarovićeva tražila da, umesto alkarskih motiva, odeću krase glagoljična slova.

Hrvatska predsednica očigledno je želela da iza jedne reči, često citirane u oba naroda, kako u ratnim, tako i u mirnodopskim konfliktima poslednjih godina, pošalje mnogo širu i dublju poruku.

S ovim je saglasan istoričar Čedomir Antić, koji primećuje da je prva dama Hrvatske htela da pokaže identitet koji, nažalost, ne postoji, jer je, kako kaže, konstruisan i stvaran na štetu srpskog naroda. To je sistem provokacija na kojima živi HDZ, kaže Antić.

CC0 / Javni domen / Baščanska ploča - u begu od "užasa ćirilice", glagonjica je progalšena prvim hrvatskim pismom.
Baščanska ploča - u begu od užasa ćirilice, glagonjica je progalšena prvim hrvatskim pismom. - Sputnik Srbija
Baščanska ploča - u begu od "užasa ćirilice", glagonjica je progalšena prvim hrvatskim pismom.

„Hrvatsko društvo ima ozbiljne probleme, to pokazuje lošim posledicama ulaska u Evropsku uniju, unutrašnjim podelama koje su gore nego ikada pre, pa je jedini način da se postigne jedinstvo da se taj problem nekako prevaziđe, da se neprekidno proživljava avgust 1995. To je njena verzija ’prljavih gaća‘ koje neko nije poneo, čistote zemlje koja nije bila tako bela i čista od Zvonimirovih vremena“, kaže Antić.

Na Zvonimirova vremena podseća glagoljica sa Baščanske ploče, jednog od najstarijih spomenika koji potiče iz 11. veka, a pronađen je na Krku.

U begu od „užasa ćirilice“, glagoljica je proglašena prvim hrvatskim pismom. Bez obzira na činjenicu da je glagoljica hrvatska, isto onoliko koliko je i srpska.

Arheolog, muzejski savetnik Milojko Budimir, inače generalni sekretar Udruženja Srba iz Hrvatske, primećuje da se, iako je poruka oboje državnika i pre susreta bila da treba gledati u budućnost, ovim gestom Grabar Kitarovićeva vratila u davnu prošlost, ali i u vreme u kome su Srbi imali presudnu ulogu u borbama s Turcima.

Sinjska alka upisana je u Uneskov registar svetskog nematerijalnog kulturnog nasleđa kao hrvatski običaj, iako je zapravo reč o srpskim viteškim igrama nastalim u znak pobede nad Turcima u Cetinjskoj krajini. Mislim da ovakav pristup istoriji u ovom trenutku nije bio prikladan, kaže Budimir za Sputnjik.

CC BY 2.0 / Alkar. / Sinjska alka - viteška igra u znak sećanja na pobedu Srba nad Turcima u Cetinjskoj krajini, običaj je u Unesku zaštićen kao hrvatsko nasleđe.
Sinjska alka - viteška igra u znak sećanja na pobedu Srba nad Turcima u Cetinjskoj krajini, običaj je u Unesku zaštićen kao hrvatsko nasleđe. - Sputnik Srbija
Sinjska alka - viteška igra u znak sećanja na pobedu Srba nad Turcima u Cetinjskoj krajini, običaj je u Unesku zaštićen kao hrvatsko nasleđe.

„To je vraćanje u vreme ranog srednjeg veka, koje treba kroz ovakvo oblačenje da govori o nekom kontinuitetu, iako se zna da je Sinjska alka nastala u čast pobede nad Turcima 1715. godine, da su to bile prve srpske viteške igre. To zaista pomalo začuđuje, ali se ne treba čuditi. Svedoci smo da se ovih dana u Kninu pojavio vodič koji o njemu govori kao o gradu u kome Srbi nikada nisu živeli, koji je od 10. veka do danas bio hrvatski grad“, kaže Budimir. 

A kako bi hrvatska javnost reagovala da se predsednik Vučić, ističući kontinuitet srpske državnosti u Zagrebu pojavio sa žigom Svetog Save na kravati ili šajkačom graničara, koji su imali ulogu sličnu Sinjskim alkarima? Budimir kaže da je tako nešto nezamislivo, zato što je to u Hrvatskoj kažnjivo.

„Kad smo nedavno išli u Jadovno, na mesto stradanja Srba, jedna devojka je imala srpsku kapu, šajkaču, bez bilo kakvih obeležja, završila je u zatvoru. Znači, svako pojavljivanje nečega što podseća na Srbiju i na prošlost u Hrvatskoj ne bi bilo dobro prihvaćeno“, kaže on. 

Budimir dodaje da su se Srbi najmanje bavili svojom istorijom i da zato ne treba da se čude što su im se u 20. veku desile strašne stvari, čije posledice danas osećaju. To su i brojni problemi više stotina hiljada Srba koji ne žive na svojim vekovnim ognjištima. Ta pitanja nisu bila na dnevnom redu ovog susreta, konstatuje predstavnik Udruženja Srba iz Hrvatske.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i predsednica Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović u Zagrebu - Sputnik Srbija
Gde su nestali Srbi iz Hrvatske ako su sve žrtve — Hrvati

„Uglavnom se govorilo o hrvatskoj nacionalnoj manjini u Srbiji i zajednici Srba u Hrvatskoj, a mi smo očekivali da ovom posetom konačno krene rešavanje brojnih problema izbeglih i prognanih Srba, da se stvore uslovi za održiv povratak. Da se Srbima, konačno, posle dve decenije, vrati oduzeta imovina i građanska prava koja im pripadaju, na koja se Hrvatska obavezala po Bečkom sporazumu o sukcesiji“, kaže Budimir.

Reč „hrabrost“ sa kaputa Kolinde Grabar Kitarović u danima stvaranja tenzične atmosfere često je pominjana i u našim medijima kao pridev uz odluku predsednika Vučića da prihvati poziv hrvatske koleginice i ode u Zagreb, uprkos opasnosti po njegovu bezbednost.

I sam Vučić je pomenuo — hrabrost, na Pantovčaku, kao jednu od prvih reči, čestitajući hrvatskoj koleginici što nije odustala od susreta, bez obzira na sve pritiske kojima je bila izložena.

Predsednik Srbije se na crvenom tepihu u Zagrebu pojavio u tamnom odelu s plavom kravatom, a s pažnjom odabrana nijansa plave, kažu stručnjaci političkog marketinga, upućuje na poverenje i mir, miroljubivost, veliko poštovanje, znanje i iskrenost.

Hrvatska ponižena Vučićevom posetom

Diplomatske poruke, od kada postoje međunarodni odnosi, često su se prenosile i stajlingom predstavnika zemalja, ali je pismenost ipak važnija za temelj dobrosusedskih odnosa.

Za srpsko-hrvatske odnose važna je ona koju nazivamo — funkcionalnom, jezik simbola treba ostaviti po strani. „Glagoljati“, govoriti, divaniti još treba.

Hrabrost je služiti svom narodu, vojsci, hrabrost je služiti narodu koji živi u tvojoj zemlji, koji god da je, ako si njegov predsednik, hrabrost je vratiti struju u srpska sela dvadeset godina posle rata. Te hrabrosti još nedostaje. 

Još je samo lep, zlatan vez na skupom kaputu.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala